Donji Vakuf prekinuo finansiranje političkih stranaka, novac ide studentima

Jučer je u Donjem Vakufu na sjednici Općinskog vijeća donesena odluka o obustavi finansiranja političkih stranaka iz budžeta. Još važnije, novac ide za stipendiranje studenata.

Tačka broj 5 “Odluka o finasiranju političkih stranaka” je izazvala posebnu pažnju s obzirom da su kroz diskusiju svi vijećnici i načelnik Huso Sušić došli do navedenog zaključka, prenosi Bugojno Danas.

Sredstva u iznosu od 25.000 KM bit će usmjerena u stipendiranje studenata.

Donji Vakuf je zasigurno rijetka općina koja je ovo uradila u BiH i koja može biti primjer ostalima naročito u vremenu kada se svakodnevno govori o problemu odlaska mladih.

Klix.ba

Više...

Mujo Adžemović nagrađen na Konkursu za kratku priču u povodu Dana općine Donji Vakuf

U Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf u sklopu Programa obilježavanja 14. septembra – Dana općine Donji Vakuf objavila je  konkurs za kratku priču.

Cilj je da se pored redovnih programskih sadržaja obilježavanja Dana općine Donji Vakuf aktivno radi na promociji pisane riječi talentovanih autora i na taj način ostvari doprinos unapređenju kulture stvaralaštva na području općine Donji Vakuf.

Tema konkursa bila je slobodna. Najuspješnija nagrađena priča „ Sasvim običan dan“   Muje Adžemovića iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja. Nagrada za najbolju kratku priču iznosi 200 KM. Nagrađenu priču možete pročitati u nastavku:

Sasvim običan dan

Ona se nemirno prevrće na lijevoj strani kreveta. Sparina se kao promiskuitetna srednjovječnost lagano, tiho, i sa krivnjom uvlači kroz dva širom otvorena prozora, ali i kroz vrata sa suprotne strane. Zvanično je – danas, jula desetog, promaha se uhvatila noge! On je gleda kako spava, kako se njen san bori sa okolnom fizikom i kako to sve izgleda ljepše od Vivaldijevog proljeća. To je jedino doba dana da spokoj, višesatni spokoj, ulazi u njihov mali stan…

Jutro je. Ono se na vakufskim cestama prvo očitava po dvojici starijih komunalaca. U hijerarhiji svitanja naše čaršijice prvo se čuje metla, pa grane sunce. I tako krene…

On je već odavno na trpezarijskoj stolici, ispija jutarnju kafu, crnu, bez šećera, i broji preostalu crkavicu. Na stolu je i Drina, zidarka. U Bosni prvih deset dana mjeseca prođu. Drugih deset se vuku. Trećih deset pužu. Danas je početak ovih drugih. Finalna cifra sa stola govori da će i ovo biti još jedan mjesec za preživjeti. Iz Drine se izvija kotlinski krivudava linija. Ona, plavičasta i gusta, grabi ga plafonu kojeg su planirali okrečiti ove godine…

Ona se budi. Još uvijek snena, bez papuča na nogama i sa šnalom u kosi, prilazi njemu i obmotava mu se oko vrata, kao malo teži i malo življi lančić. On uzvraća svojim mršavim, potamnjelim rukama. Tišina. U toj tišini, njegov prsten je sve što svijetli…

Rastali su se na izlaznim vratima haustora. Garsonjera je ostavljena na nemilost julskom zvizdanu, a oni odlaze prema svojim poslovnim sudbinama. On radi u metal industriji na samom kraju grada. Tu je po prvi put u životu naučio šta znači riječ emulzija, kako se vadi špena iz oka i koliko je treća smjena zapravo duža i mučnija od prve dvije. Ponekad, kada sjedi na pauzi s kolegama s kojima i ne priča nešto mnogo, prisjeti se srednjoškolske knjižice. Mislima pretura po pročitanim lektirama, osvojenim takmičenjima, silnim brigama o prosjecima. Kako je završio ovdje? Da li zaista i on vrijedi onoliko koliko vrijede i njegove kolege koje se čine sretnima, pričaju vulgarno jeftine viceve i u pauzama puštaju isključivo treš od muzike?

Ona radi u mesnici. Tamo postoje dobri i loši dani. Dobri su oni iza pulta, na dane daleko od pijace, kada narod izričito poseže sa faširanim mesom iz refuze. Loši su oni iza daske, sa satarom. Pijace i teletine s kostima. Tada joj ruke traže utočište u vodi, hladnoj vodi. I dugometražni mir… U tom miru, i ona se prisjeća, mature, svoje crvene haljine i visokih potpetica. Prisjeća se i njega, koji joj je još mnogo prije tog dana bio pratnja. I ljubav. I pratnja. I ljubav. Kako je dospjela ovdje? I zašto joj ruke, njoj, miss onako važne mature i ljupkoj djevojčici sa vječitom šnalicom, sad hronično smrde na sirovo meso..?

Kasno popodne. On baca nogu pred nogom, smišljajući kako ukrasti julu ono što mu je od dana preostalo. Nije zadovoljan svojim životom, ali nju ne bi mijenjao. Zna da za nju živi, da za onih par sati nad njenim usnulim bićem radi.

Ona ga nazire pred starim hotelom i čeka pored haustora. Taj omanji ritual, onih nekoliko koraka pred ulazak u garsonjeru, pobjeđuje svaku realnost. To je momenat u kojem duša dušu okrijepi, iako tijelo pati od svakojakih rana odlazećeg radnog dana. On stiže, ljubi je u čelo i obmotava svoju desnu ruku oko njenog vrata. Ona je nestrpljiva, migolji se u tom obruču i gleda ga staklasto sjajnim očima. Atmosfera dolazi do usijanja. Ključ je u bravi. Jedan potez do otvorenih vrata.

-Trudna sam.

U hodniku potrošene garsonjere juli ostade pobijeđen.

Radiodonjivakuf.com.ba

Više...

Mehmedović boravio u Donjem Vakufu: Politička stabilnost Donjeg Vakufa je garant bolje budućnosti

Danas je u Donjem Vakufu boravio Šemsudin Mehmedović, zastupnik u  Zatupničkom domu Parlamenta BiH. U zajedničkom razgovoru Huso Sušić,načelnik  Donjeg Vakufa je istakao  da ova općina ima evidentne pozitivne trendove koji prate zapošljavanje, nove investicije i ulaganja.

semso dv2 1024x576

“Izgradnja šehidskog obilježja pokazuje spremnost ljudi ovog kraja da ne zaborave, ali i da ustraju u našoj borbi za očuvanje identiteta našeg naroda i naše države BiH.Žrtve nikada ne trebaju biti zaboravljene!”  – rekao je Šemsudin Mehmedović prilikom obilaska gradilišta novog šehidskog obilježja.

Ovom prilikom Mehmedović je građanima Donjeg Vakufa čestitao  Dan općine koji se obilježava 14.septembra.

Više...

Udes na Komaru, policija na licu mjesta

Noćas je pod nerazjašnjenim okolnostima došlo do saobraćajne nesreće na Komaru, na putnom pravcu koji spaja Donji Vakuf i Travnik.

Kako nam je javila naša reporterka sa lica mjesta u nesreći je učestvovalo samo jedno vozilo, Opel vectra, a na mjestu nesreće nalaze se i pripadnici policije.

U ovoj nesreći je nastala materijalna šteta, a o povrijeđenim nema informacija.

Novum.ba

Više...

Gigant KNAUF ušao u vlasništvo Komar Tvornice gipsa Donji Vakuf

Preduzeće Knauf d.o.o. Kinin, Hrvatska, postalo je vlasnik više od petine društva Komar - Tvornica gripsa d.d. Donji Vakuf, saznaje Indikator.ba.

Knauf d.o.o. kupio je na vanberzanskom tržištu 20.786 dionica Komar Tvornice gipsa za 283.595,35 KM, čime je stekao vlasničko učešće od 20,49 posto.

Dionice je KNAUF-u prodao Idriz Učanbarlić, koji je do ove transakcije bio najveći pojedinačni dioničar Komara.

Knauf d.o.o. Sarajevo je dio austrijske multinacionalne kompanije "KNAUF GESELLSCHAFT" m.b.H., Austria, s porodičnom tradicijom poslovanja.

Braća Alfons i Karl Knauf su 1932. godine osnovali tvrtku koja danas ima proizvodne pogone i prodajne organizacije na pet kontinenata, te uspješno posluje u više od 60 zemalja i 150 gradova širom svijeta.

Tvrtka Knauf proizvodi građevinske materijale koji pojednostavljuju projektiranje i izgradnju.

Indikator.ba

Više...

Maline nema ko brati, pa bolje da ih je manje

Zbog prošlogodišnje relativno niske otkupne cijene na području cijele države smanjen je broj hektara zemljišta pod malinama.

Ništa drugačije nije ni u Donjem Vakufu, gdje su ovakvo smanjenje pozdravili. Naime, kako kaže načelnik Huso Sušić, na području ove općine ionako nema dovoljan broj radnika za neke veće količine.

Niži nivo

- Trenutno imamo više od 150 dunuma pod malinama, s obzirom na to da je to prošle godine spušteno na jedan niži nivo, što je dobro jer ionako nemamo dovoljno radnika da iznesu cijeli taj posao - kazao je Sušić.

Naglasio je da je jedini način da malinarstvo zaista zaživi taj da postane porodični biznis.

- Naše građane savjetovali smo da to rade tako da zasade 2 dunuma i rade to u okviru porodice i od toga lijepo zarade za fini auto, godišnji odmor, školovanje djece, a da sve radove obavljaju sami - istakao je Sušić.

Problema oko otkupa ne bi trebalo biti, s obzirom na da će od ove godine Donji Vakuf dobiti i drugu hladnjaču za jagodičasto voće.

Nova hladnjača

- Dodijelili smo firmi „Bosna plod“ 3.000 kvadrata u Industrijskoj zoni „Janj“, gdje će praviti hladnjaču kapaciteta 2.000 tona. Postojeća hladnjača dobit će zdravu konkurenciju, od čega bi trebali profitirati proizvođači - rekao je Sušić.

Općina će, najavljuje, i dalje pomagati malinarima u sklopu svojih mogućnosti.

Nastavak pomoći

- Nakon što smo podijelili 100.000 KM dobivenih od jednog turskog biznismena u vidu donacija za sisteme navodnjavanja i materijala za nasade, mi ćemo nastaviti i dalje pomagati naše malinare. Od te donacije zasađeno je prvih 50 dunuma, a danas smo na 1.500. Imamo dobro tlo, kvalitetnu vodu i nema razloga da ne budemo izuzetno uspješni i poznati po našim malinama - rekao je Sušić.

Dnevni avaz

Više...

Donji Vakuf: Radnika nema, nezaposlene ne interesuje posao

Dobri rezultati Privredne zone „Janj“ u Donjem Vakufu odrazili su se i na stanje nezaposlenosti u općini, pa je nakon zapošljavanja nekoliko stotina ljudi godišnje u tu zonu, prilično manji broj nezaposlenih.

Načelnik Huso Sušić tvrdi da do kraja ove godine nezaposlenih skoro da i neće biti, a, kako kaže, na birou će ostati samo oni koji ne žele raditi.

- Sad na birou imamo oko 2.500 nezaposlenih, a do kraja godine skoro da nećemo imati nijednog radnika bez posla. Namjerno kažem radnika, jer od ovih 2.500 možda samo 300 ljudi zaista traži posao i ne znam ni hoćemo li imati dovoljno radnika za trenutne kapacitete - rekao je Sušić.

Prema njegovim riječima, ostali raditi - ne žele.

- Svi koji imaju bilo kakva druga primanja ne žele raditi i to je jednostavno tako. Već smo imali slučajeva kad su radnici odbijali ponuđene poslove i to nam je pokazalo kakva je situacija. Svi koji zaista budu htjeli raditi, imat će posla - rekao je Sušić.

Razvojem privrede najveća potražnja nastala je za kadrom sa srednjom stručnom spremom, a, kako najavljuju iz Općine, ljude s fakultetom, najvjerovatnije, čeka prekvalifikacija.

Inače, u Općini kažu da se u Privrednoj zoni „Janj“ u posljednjih pet godina zapošljavalo po 200 ljudi godišnje, a u narednim godinama očekuju da se taj tempo i poveća, što bi trebalo donijeti povećanu potražnju za radnicima, koja se već sad osjeti.

- Kod nas se zaista traži puno radnika srednje stručne spreme (SSS), za ljude s fakultetom ne mogu garantirati, oni će se, najvjerovatnije, morati prekvalificirati. Osim, naravno, poljoprivrednih inžinjera, za kojima će potražnja biti velika jer industrija poljoprivrede kod nas najbrže jača - kazao je Sušić.

Dnevni avaz

Više...

Pješak povrijeđen u saobraćajnoj nesreći

Dana 22.02.2018.godine oko 21,00 sati na lokalnom putu u mjestu Prusac, općina Donji Vakuf,  dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je putničko vozilo marke Audi, registarskih oznaka E40-K-371, kojim je upravljao A.H. rođen 1959.godine iz Donjeg Vakufa, ostvarilo kontakt sa pješakom A.I. rođen 1981.godine iz Donjeg Vakufa.

Tom prilikom teže tjelesne povrede zadobio je pješak koji je nakon ukazane liječničke pomoći u Domu zdravlja Donji Vakuf, prevezen u Kantonalnu bolnicu Travnik.

Uviđajne radnje na licu mjesta izvršili su policijski službenici Odsjeka kriminalističke policije PU Jajce.

Više...

Donji Vakuf: Jedan od najdrastičnijih primjera neuspjelog povratka, gdje su Srbi?

Općina Donji Vakuf jedan je od najdrastičnijih primjera nezainteresiranosti građana BiH za povratak.

Naime, iako je u ovoj općini prije rata živjelo čak 45 posto Srba, danas je nacionalna struktura takva da je Bošnjaka čak 99 posto, a samo jedan posto svih drugih nacionalnosti.

Iz Općine su, kaže načelnik Huso Sušić, učinili sve da motiviraju ljude na povratak, a kroz razne programe obnovljen je i dio kuća, međutim, ništa nije urodilo plodom.

- Nažalost, kod nas nema povrata. Svi znamo da je prije rata u Donjem Vakufu živjelo čak 45 posto Srba kojima su poslije rata obnovljene kuće. Danas je tu ostala samo starija populacija, koja još odbija prodati zemlju i kuću jer zna koliko su robovali i ginuli za imanja, a kad umru, rodbina će sve prodati i nikad se više neće vratiti. I sad su mnoge kuće na prodaju ili su prazne - rekao je Sušić.

Najveći broj donjovakufskih Srba danas živi u Banjoj Luci, Bosanskoj Gradišci i Novom Sadu, a jednom godišnje, kaže načelnik, okupe se za slavu.

- Čak 9.000 Srba otišlo je, najviše u Novi Sad, potom Banju Luku i Bosansku Gradišku. Mi danas imamo dobre odnose s njima, posjetimo ih u Novom Sadu ili se u Donjem Vakufu okupimo za neku od njihovih slava - kazao je Sušić.

Danas u gradu i okolici živi tek nekoliko srpskih porodica.

Bilo bi bolje za sve da se vrate

Sušić dodaje da bi bilo dobro zbog svih stanovnika da je proces povratka bio uspješniji.

- Mi bismo voljeli da se oni vrate jer bi to bilo dobro za sve, da napravimo konkurenciju, podignemo standard, a i politička situacija bi, vjerujem, bila malo bolja - rekao je on.

Avaz

Više...

Italijani u Donjem Vakufu otvaraju 300 radnih mjesta

Italijanska firma za proizvodnju obuće „Olip“ do ljeta će otvoriti pogon u Donjem Vakufu, u kojem bi trebalo biti otvoreno oko 300 radnih mjesta.

Ovo je samo jedna od investicija koje stižu u ovaj grad čija ekonomija konačno oživljava.

Osim Olipa, očekuje se i investicija kompanije Bosnaplod, koja će u Donjem Vakufu otvoriti hladnjaču za 2.000 tona jagodičastog voća. Ova investicija bi također trebala dovesti do novih zapošljavanja.

Ovim će se nastaviti pozitivan zamah koji posljednjih godina bilježi Donji Vakuf. Ovaj grad je do prije nekoliko godina bio primjer nerazvijenosti, a sada postaje lokalna zajednica koja je sve atraktivnija ulagačima.

U posljednje vrijeme otvoreni su novi pogoni u industrijskoj zoni Janj, a broj radnika sa nekadašnjih 200 porastao je na oko 1.200.

Osim u proizvodnji, investicije su stigle i u sektoru maloprodaje, pa maloprodajni lanac Bingo u petak otvara svoj prvi centar u ovom gradu na 3.000 kvadrata.

Načelnik Huso Sušić kaže da danas ima velikog interesa investitora za ulaganja u Donji Vakuf.

Biznis.info

Više...
Priključi se za RSS feed