Dnevni avaz

E-pošta: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Zbog manjka snijega upitna sezona skijanja na Raduši

Prilično topla zima i česta južina stvorili su puno problema pojedinim skijalištima u SBK, od kojih neka ove godine još nisu ni upalila ski-liftove. 

Naime, dok skijališta koja se nalaze na planinama Vlašić i Vranica rade prilično dobro, zahvaljujući dovoljnoj količini snijega i topovima za proizvodnju umjetnog snijega, zapadna strana Kantona ove godine, kako sada stvari stoje, teško da će ostvariti ikakav značajniji promet.

Upitna sezona

Pogotovo se to odnosi na vrhunsko skijalište „Raduša“ u Gornjem Vakufu-Uskoplju i „Ranča“ u Jajcu, a dijelom i na bugojansko skijalište „Rostovo“, koje je, istini za volju, pustilo ski-liftove u pogon kratak period za Novu godinu.

Sa skijališta „Ranča“ kažu da im je sada upitna cijela sezona, s obzirom na to da je već kraj januara.

- Sve smo pripremili odavno, čekamo snijeg koji nikako da se zadrži. Malo napada, pa ga južina odnese odmah drugi dan. Trenutno je malo zabijeljelo, ali opet je toplo pa ni to neće ostati - kazao je Miro Dramac, voditelj skijališta „Ranča“.

Naglašava da je sada za njih upitna i cijela zimska sezona.

- Ove godine još nismo ni palili ski-liftove, a s obzirom na to da je druga polovica januara, nisam siguran da će išta biti od ove sezone - dodao je Dramac.

Ostaje nada

Ipak, kažu vlasnici, protiv prirode se ne može, a ostaje im nada da će nakon posljednje južine temperature opasti, a snijeg se zadržati barem određeno vrijeme, što bi im pomoglo pokriti gubitke koje će im ova sezona donijeti.

Potrebna ulaganja

Da će vlasnici ovih skijališta ove godine pretrpjeti gubitke, jasno je svima. S obzirom na prošlogodišnju rekordnu godinu, rast malih skijališta svakako će biti znatno usporen uzmu li se u obzir potrebna ulaganja.

Dnevni avaz

Srednjobosanski kanton: Svake godine sve manje osnovaca i srednjoškolaca

Brojno stanje učenika u osnovnim i srednjim školama na području općine Vitez u stalnom je padu, pa je u 2017. zabilježeno, upozorila je Marija Grabovac, pomoćnica načelnika za društvene djelatnosti općine Vitez, čak 97 osnovaca i 70 srednjoškolaca manje u odnosu na godinu prije. 

Upaljeni alarmi

- Najviše nas boli kad vidimo brojno stanje djece. Svi znamo da je najveći razlog napuštanje općine velikog broja obitelji, ali i iz godine u godinu manji broj rođenih. To nije samo naš nego problem cijele države, pa i regiona, i svi bismo trebali zajedno raditi na tome da se broj učenika ne bi dodatno smanjivao, odnosno da bi barem stagnirao - kazala je Grabovac.

U dvije godine viteške škole zabilježile su 216 učenika manje, što je dovoljan razlog da se popale svi alarmi.

Tendencija pada broja upisanih učenika u osnovnim školama se nastavlja i u 2017./2018. godini. Ukupan broj upisanih osnovaca u ovo školskoj godini je 2.319, što je manje za 97 u odnosu na prethodnu godinu

Slično je i kad su u pitanju srednje škole, pa u ovoj školskoj godini 699 učenika pohađa srednje obrazovanje, ili 168 manje, što bi, gledajući po odjeljenjima, iznosilo 8,4 odjeljenja manje u odnosu na školsku 2014./2015. godinu.

Brojni problemi

Osim manjeg broja učenika, kao problem se navodi i starost školskih objekata, a usljed nedostatka finansijskih sredstava od nadležnih ministarstava, škole su primorane obraćati se zamolbama za pomoć na razne adrese da bi donekle uspjele realizirati svoje projekte i riješiti određene probleme.

Stipendiranje kadra

Također, u nekoliko škola imaju problem s deficitarnim kadrom, profesorima matematike i fizike. To uskoro ne bi trebalo predstavljati problem, s obzirom na to da se prethodnih godina vodilo računa kroz stipendiranje, tako da bi studenti koji su trenutno na završnim godinama ovih fakulteta uskoro trebali preuzeti upražnjena mjesta.

Dnevni avaz

Štrajk prosvjetara u SBK nezakonit, sve manje učenika u školskim klupama

Općinski sud u Travniku donio je presudu kojom je štrajk prosvjetara najavljen u drugoj polovini decembra prošle godine nezakonit.

Koordinacija sindikata obrazovanja u SBK pokrenula je proceduru za stupanje u generalni štrajk zbog nepotpisanog kolektivnog ugovora.

Važne odluke

Odluku prvostepenog suda potvrdila nam je i ministrica obrazovanja, nauke, kulture i sporta SBK Katica Čerkez (HDZ BiH).

- Na Sudu je zaključeno da je Ministarstvo u pravu, da se pregovori nisu doveli do kraja. Mi moramo nastaviti s pregovorima. U razgovorima sa sindikatima sam kazala da se izjasne šta im je prihvatljivo, a šta nije prihvatljivo, jer pred nama su mnogo važnije odluke, kao što su nova pedagoška mjerila koja diktiraju broj učenika i novi nastavni planovi programi - kazala nam je Čerkez.

Goran Puletić, predsjednik Sindikata uposlenih u osnovnim školama SBK, potvrdio je da su sindikati dobili presudu prvostepenog suda i najavljuje žalbu.

- Mi ćemo se žaliti Kantonalnom sudu u Novom Travniku. Tražit ćemo ponovno mirovno vijeće i pokrenuti iznova proceduru za stupanje u generalni štrajk - rekao nam je Puletić.

Verzija kolektivnog ugovora dogovorena između Koordinacije sindikata i Ministarstva nije bila prihvatljiva za Vladu SBK. S druge strane, Sindikati nisu prihvatili prijedlog Vlade.

Neuspjeli pokušaji

Nakon višemjesečnih neuspjelih pokušaja dogovora u decembru prošle godine najavljen je generalni štrajk koji je zabranjen privremenom mjerom Općinskog suda u Travniku.

Nakon održane glavne rasprave, Sud je donio presudu u korist Vlade SBK i resornog ministarstva.

Višak prosvjetara, manjak učenika

Ove školske godine javio se problem viška prosvjetnih radnika u srednjem obrazovanju zbog uvođenja devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja prije nekoliko godina. Međutim, ovaj problem bit će daleko izraženiji naredne jeseni.

Kada se ovome dodaju i učenici koji su iz drugih razloga prekinuli školovanje u Srednjobosanskom kantonu, razmjere problema su daleko veće.

- Prilikom formiranja odjeljenja vidjeli smo da nam je 600 učenika manje upisano u odnosu na prethodnu godinu. Koliko je još učenika otišlo tokom prvog polugodišta, informacije tek prikupljamo. Ne znamo koliko je djece odselilo, ali broj djece upisane u škole je u stalnom padu - ističe Čerkez.

Dnevni avaz

Obilna kiša izazvala probleme u Bugojnu i Donjem Vakufu

Obilne padavine stvorile su na određenim mjestima u Bugojnu veće vodene površine, koje trenutno otežavaju saobraćaj i pristup stambenim i drugim objektima.

Problemi ove vrste prisutni su u Čipuljiću, Poljicu, Bristovima i Malom Selu, gdje je došlo do izlijevanja kanalizacije na put.

Također, u pojedinim zgradama i privatnim kućama voda je poplavila podrume.

Sličnih problema imaju i mještani nekih donjovakufskih naselja, zbog čega su morali intervenirati pripadnici Civilne zaštite i uposleni JKP „Gradina“.

Između ostalog, izvršili su regulaciju potoka koji se nalazi u blizini novosagrađene Sportske dvorane i Prve osnovne škole, jer se on bio izlio iz svog korita.

Dnevni avaz

Udvostručen broj oboljelih od bruceloze u SBK: Posljedice propusta u nadzoru nad životinjama

Na području Srednjobosanskog kantona tokom 2017. godine bilo je 60 osoba oboljelih od bruceloze, što je dvostruko više nego 2016., podaci su Zavoda za javno zdravstvo SBK.

Oboljenje uzrokovano mikroorganizmima koje spada u grupu antropozoonoza, odnosno bolesti životinja koje se prenose na ljude, posljednje dvije godine ponovo je prisutno u srednjoj Bosni.

- Nažalost, postoji čitav niz propusta u nadzoru nad životinjama, a mi liječimo posljedice toga. Nakon nekoliko godina mirnog perioda, mi smo ponovo polovinom 2016. godine bilježili porast broja oboljelih od bruceloze, a 2017. njih više od 60 – kazao nam je doc. dr. Sead Karakaš, direktor Zavoda.

Prema zvaničnim podacima, 2013. godine zabilježeno je 7 oboljelih od ove bolesti, naredne dvije godine po devet slučajeva, da bi 2016. godine bio 31 slučaj na području Srednjobosanskog kantona.

Ovaj trend rasta broja oboljelih prisutan je i u drugim kantonima u Federaciji BiH.

Dnevni avaz

Nestao 17-godišnji mladić iz Bugojna, svaka pomoć je dobrodošla

Arif Mlivo, 17-godišnji mladić iz Bugojna nestao je jučer, a njegov nestanak prijavljen je Policijskoj stanici u tom bh. gradiću.

- Dana 25. decembra u 19.30 sati Policijskoj stanici Bugojno rodbina je prijavila nestanak Arifa Mlive, rođenog 2000. godine. Prijavljeno je da je otišao od kuće i da mu se gubi svaki trag - potvrdio je za Avaz.ba portparol MUP-a SBK Hasan Hodžić.

Hodžić dodaje da pripadnici PS Bugojno poduzimaju sve mjere i radnje, te prikupljaju informacije koje bi mogle dovesti do pronalaska ovog mladića.

Na društvenim mrežama proširila se informacija o Arifovom nestanku.

- Prema riječima momka koji ga je navodno zadnji vidio sinoć, čekao je neko auto i otišao. Nakon par sati je viđen u Busovači i od tad mu se gubi svaki trag. Da li ste ga vidjeli? - piše u objavama na društvenim mrežama.

Avaz.ba

FOTO: Kako se dijele pare za udruženja iz budžeta SBK?

Prema podacima iz “Službenih novina” Srednjobosanskog kantona, odobrena je isplata 462.500 KM iz budžeta za podršku u realizaciji projekata i programa iz oblasti kulture.

Članovi stranke

Na posljednjoj sjednici Skupštine SBK zastupnik Anto Bilić (HDZ 1990) je postavio pitanje u vezi sa raspodjelom sredstava za kulturu. Osim toga što je zastupnik u Skupštini, široj javnost Bilić je poznat kao dugogodišnji kulturni radnik, voditelj Hrvatskog kazališta u Travniku, a posljednjih godina predsjednik travničke podružnice HKD „Napredak“ i organizator niza kulturnih manifestacija i reditelj teatarskih predstava.

- Tražio sam da mi se dostave kriteriji prema kojima se dodjeljuju sredstva udrugama i pojedincima jer, koliko ja vidim, jedini kriterij je stranačka pripadnost. Bošnjački dio, moram to priznati, realno raspodijeli sredstva udrugama koje doista rade i ostvaruju rezultate, dok se Hrvatima dodjeljuju sredstva prema tome jesu li ili nisu član određene stranke – pojašnjava Bilić.

Prema njegovom mišljenju, kriteriji nemaju veze s umjetničkim radom niti kvalitetom projekata za koja se izdvajaju velika sredstva.

Bez vrijednosti

Bilić smatra kako bi „Andrićevi dani“ trebali biti državni, bh. projekt.

- Ako bi se pojavila neka zdrava razmišljanja, mislim da bi jedna ovakva manifestacija zaslužila, ne kantonalni, nego državni značaj. Ivo Andrić je bosanskohercegovački, kome se sviđalo ili ne. Finansiraju se projekti koji nemaju apsolutno nikakvu umjetničku vrijednost i baš sam tu djelovao u Skupštini jer poznajem djelovanje kulturnih institucija – kazao nam je Bilić, navodeći kako je razočaran odsustvom bilo kakvih kriterija kod raspodjele sredstava.

Sjajna manifestacija

Bilić ističe da je prezadovoljan sadržajem i kvalitetom „Andrićevih dana“.

- Zanimljivo kako Travnik dobije jednu takvu sjajnu manifestaciju, a sudjeluje s minornim ili minimalnim sredstvima. Ljudi su zadovoljni ponuđenim programima, ali za još kvalitetnije treba još više sredstva. Ova manifestacija se odvija samo zahvaljujući entuzijastima koji to održavaju i prate. Uz veća sredstva to bi preraslo u manifestaciju kojom će se Travnik dičiti – kazao je Bilić.

Dnevni avaz

Da biste dobili bolju predstavu o čemu govori Anto Bilić u prilogu postavljamo detalje iz Službenih novina o potrošnji para na Udruženja u SBK/KSB.

Protest prosvjetnih radnika SBK/KSB

U Travniku je jučer održan protest Korodinacije sindikata prosvjetnih radnika koji su okupljeni u koordinaciju koju sačinjavaju  četiri sindikata obrazovanja. Čelni ljudi četiri sindikata i sindikalni povjerenici okupili su se ispred zgrade Općine Travnik, a nakon toga uslijedila je protestna šetnja Bosanskom  ulicom do zgrade Vlade Srednjobosanskog kantona.

Predstavnici sindikata traže od Vlade SBK potpisivanje kolektivnog ugovora za oblast obrazovanja i stavljanje van snage Pravilnika o ocjenjivanju i napredovanju kojeg primjenjuje resorno ministarstvo, a kojeg je Općinski sud u Travniku proglasio nezakonitim.

– Ovo je prvi put nakon 15 godina da prosvjetari u SBK nemaju potpisan granski kolektvini ugovor i da nemaju riješen radno-pravni status – rekli su predstavnici sindikata u svojim obraćanjima ispred zgrade Vlade SBK.

Nakon obraćanje ispred zgrade sindikalni povjerenici su se dostojanstveno razišli uz obećanje kako nastavljaju sa borbom za ostvarivanje svojih prava.

Dnevni avaz

Problemi sa ogrijevom u Srednjobosanskom kantonu: Na drva za ogrjev građani čekaju pet i više mjeseci

Dok su Kantonalna uprava za šumarstvo i policija akcijama zapljene i povećane kontrole drastično smanjile krađu šume, što je naišlo na itekako pozitivan odjek u javnosti, kolateralne žrtve akcije na kraju će, kako sada stvari stoje, biti građani koji bi na početku sezone grijanja mogli ostati bez ogrjevnog drveta.  

Majska uplata

Naime, drastičnim smanjenjem broja šumokradica nabavka drva gotovo u potpunosti je kanalizirana na šumarije, odnosno legalnu nabavku ogrjevnog drveta, što je stvorilo enorman pritisak na očito nespremne šumarije. 

Tako se nerijetko događa da građani koji su ogrjev uplatili još u aprilu ili maju drva nikada nisu dobili.

I novotravnički penzioner Niko Matuka na drva je, kaže, čekao četiri mjeseca.

- Drva sam dobio prije nekoliko dana, a uplatio sam u maju. Ne znam šta će biti s onima koji su uplatili poslije mene i kad će oni dobiti drva, jer je već hladno i ujutro i navečer se treba ložiti - rekao nam je Matuka.

Problema su svjesni i u kantonalnoj firmi „Šume Središnje Bosne“, čiji izvršni direktor sektora ekonomsko-finansijskih i komercijalnih poslova Mladinko Perković kaže da je za sve kriv pojačan pritisak na šumarije.

 - Moguće je da ljudi čekaju po nekoliko mjeseci, a razlozi mogu biti različiti. Značajno smo smanjili broj šumokradica, sad puno veći dio nabavke ogrjevnog drveta ide legalnim putem, tako da se stvorio pritisak, a objektivne mogućnosti su limitirane. U odnosu na prošlu godinu, imamo povećanje proizvodnje ogrjevnog drveta od 16 posto - kazao je Perković.

Ograničiti isporuke

Prema njegovim riječima, rješenje je u nekoliko pravaca.

- Rješenje je u ravnomjernijoj nabavci i distribuciji, ograničavanju isporuke drvoprerađivačima koji cijepaju i izvoze za inozemstvo i povećanju želje ljudi da sami, u saradnji sa šumarijama, sijeku drvnu masu tamo gdje je to dozvoljeno planovima - rekao je Perković.

Avaz.ba

Prokoško jezero: I posljednji mještani napustit će svoje katune prije prvog mraza

Prokoško jezero na planini Vranici, udaljeno 22 kilometra od Fojnice, na nadmorskoj visini od 1.635 metara, prema mišljenju mnogih, jedno je od najljepših ledničkih jezera u Evropi.

Mještani ga zovu Gorsko oko, a nekada mirno stočarsko selo koje leži na obalama ovog jezera, već odavno je neizbježna destinacija hiljadama turista.

Vožnja od Fojnice do Prokoškog jezera makadamskim putem traje četrdesetak minuta. Iako je put prilično loš, ovaj biser prirode svakako vrijedi posjetiti, jer prizor koji vas dočeka dok prilazite jezeru ostavlja bez daha.

Spremna zimnica

Kraj septembra za mještane sela uz Prokoško jezero znači i pripreme za polazak. Polako se spremaju da napuste svoje katune i spuštaju se prema Fojnici prije prvih mrazeva. Sead Bureković kaže nam da su zime na Prokoškom jezeru teške i duge te da će se i posljednji među njima za desetak dana spustiti niže. Niko od njih tamo ne ostaje zimi, jer je izrazito hladno, a oni koji imaju terence, ponekad obiđu imanja da provjere je li sve uredu.

- Zimnicu smo već spremili, malo zahvaljujući zaradi od turista, a malo i našim radom na njivama. Osigurali smo se za zimu, jer bilo je dosta gostiju ovog ljeta – rekao je Bureković.

Cijeli kraj se iz godine u godinu mijenja, dolazi sve više ljudi, a svake sezone na obalama Prokoškog jezera niče nekoliko novih koliba. Bureković govori da je prije rata tu bilo svega dvadesetak koliba, a sada ih ima više od 330.

Pored jezera smo sreli grupu turista, a kako kažu mještani, oni su možda i među posljednjima za ovu sezonu. Četvorica prijatelja iz Saudijske Arabije uživala su u prelijepom pogledu na jezero. Jedan od njih kazao nam je da su tu stigli prije dva dana, a ostat će još nekoliko dana.

Srdačni ljudi

- Fascinira nas ljepota prirode, a i ljudi su srdačni. Svi su domaćinski raspoloženi. Želimo iskoristiti svaki trenutak da se odmorimo, jer ovako nešto nemamo u našoj zemlji – rekao nam je Faleh Kaled.

Veliki broj turista mještanima donosi dobru zaradu, cijene smještaja su do 100 KM za jednu noć, a u ponudi je i domaća hrana. Potrebno je, kako kažu, spriječiti divlju gradnju, odnosno uvesti rigoroznije mjere zaštite jezera, napraviti kvalitetnu infrastrukturu pa će ovaj prirodni dragulj biti očuvan i za neke buduće generacije.

Triton kao vjerni čuvar 

Prokoško jezero poznato je i kao stanište tritona, endemičnog vodozemca. Seljani ga još zovu i vjernim čuvarom tajne jezera. Iako mnogi tvrde da u jezeru više nema tritona zbog nelegalne gradnje i onečišćenja, mještani kažu da ih još ima i da ih vide s vremena na vrijeme.

Dnevni avaz

Priključi se za RSS feed