Drugi pišu

E-pošta: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Gornji Vakuf će do kraja godine imati izgrađenu sportsku dvoranu?

Jedan od prioriteta općinske uprave u Gornjem Vakufu-Uskoplju u 2016. je izgradnja gradske sportske dvorane.

- Projekt će implementirati Turska razvojna agencija (TIKA), na osnovu ugovora koji je potpisan s jednom turskom općinom, s kojom se naš grad bratimio. Financijska vrijednost projekta je 1.200.000 KM - kazao je načelnik Gornjeg Vakufa-Uskoplja Sead Čaušević.

Dodao je da bi kompletan iznos tih sredstava Općini Gornji Vakuf-Uskoplje trebao biti na raspolaganju do kraja marta.

- Rok do kojeg smo planirali provesti svu nužnu konkursnu proceduru je 15. mart. Planirali smo, naime, cijeli projekt završiti do kraja ovogodišnje građevinske sezone - naglasio je.

Čaušević ističe kako se radi o jednom od najznačajnijih projekata na području gornjevakufske općine u poslijeratnom razdoblju.

- Vijest je obradovala sve građane, a najviše sportaše i sportske radnike, koji su već duže vrijeme ukazivali na potrebu izgradnje jednog ovakvog objekta - istakao je načelnik Gornjeg Vakufa-Uskoplja.

FENA

VIDEO: Apel za pomoć Ćazimu iz Bojske u emisiji 'Ispuni mi želju'

Hanka Paldum sa nama je podijelila priču koja je potresla njen život i natjerala je na suze u studiju.

Ćazim, akter naše priče iz Gornjeg Vakufa , jedan od najskromnijih ljudi koje smo upoznali radeći emisiju „Ispuni mi želju“, i jedan je od onih koji očima pričaju teške trenutke svog života.

Ova porodica živi u prestrašnim uslovima, bez grijanja, bez kupatila i osnovnih sredstava za život, a cijelu priču otežava bolest jednog djeteta i nemogućnost njenog liječenja.

Pogledajte u prilogu o čemu se radi.

Autor: Hayat TV

FOTO: Djevojka porijeklom iz Gornjeg Vakufa proglašena za Miss Teen Ontario

Hanna Begović, Kanađanka porijeklom iz BiH, osvojila je titulu Miss Teen Ontario.

Nakon osvojene titule, Hanna će se spremati za dalje takmičenje koje će se održati u julu, gdje će se takmičiti za Miss Teen Kanade.

Inače, Hannini roditelji Amila i Faruk su se upoznali u Kanadi 1997. godine nakon čega su se i vjenčali. Amila je u Kanadu došla 1991, dok je Faruk 1987. Hannin otac Faruk, rođeni Gornjevakufljanin, zajedno sa majkom Amilom, vodi uspješan biznis te imaju 50 zaposlenih Bosanaca u firmi Custom Aluminum.

Hanna je njihova najstarija kćerka i rođena je 27. decembra 1998.

Takmičenje za miss kanadskog okruga Ontario je imalo i humanitarni karakter, pa je tako Hanna donirala svoju kosu nakon što je ošišala, a od koje će se praviti perike, te će novac od prodaje ići za liječenje djece oboljele od raka.

Ni1info.com

VIDEO: Gornji Vakuf-Uskoplje podijeljen grad

Jedan grad - dva naziva, dvije škole - jedan krov, ulica koja razdvaja - ovako je i 20 godina nakon rata u Gornjem Vakufu-Uskoplju.

Mi i oni. Ovako jedni o drugima govore stanovnici Gornjeg Vakufa-Uskoplja. Ovaj gradić u Srednjobosanskom kantonu sa primjetnim tragovima iz posljednjeg rata i dalje trpi podjele među bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom, a kako kažu, dijeli ih nevidljiva crta.

"Odem u opštinu i tražim neke papire tamo. Jer radi jedna za Bošnjake, a druga za Hrvate. Kad dođeš, ideš gdje ti pripada", kaže jedna stanovnik.

"Nisu ljudi, ljudi se ne djele. Samo oni sa visokih pozicija to rade", dodaje Stjepan, također stanovnik Gornjeg Vakufa-Uskoplja.

Naizgled jedinstven grad u BiH, itekako je podijeljen.

Pravi primjer toga je srednja škola koja ima dva naziva i dva različita sprata, za Bošnjake i Hrvate. Djeca se susreću u dvorištu, ali rijetko komuniciraju. Nakon nastave svako ide na svoju stranu. Jedan od direktora koji je pristao da govori za N1 kaže da politika truje roditelje, a roditelji djecu. Želio bi da je pod jednim krovom cijela škola i da djeca ne okreću glavu jedni od drugih.

Video pogledajte na web stranici TV N1.

N1 TV

Na “granici” između Bosne i Hercegovine: Nema više krčmarice Mare, ni komšijskog suživota na Menjiku

Cesta koja povezuje Prozor Ramu sa Butrović Poljem i Konjicom smatra se prirodnom granicom između Bosne i Hercegovine. Međutim ono “i” bi moglo stajati samo na Menjiku, jednom zavoju na toj cesti koji se nalazi između sela Gliba i Pridvoraca.

Ova cesta, što od Prozora do Konjica vodi preko Menjika, sagrađena je još u vrijeme austrougarske vlasti. Tim tadašnjim makadamom izvozila se šuma iz bogate Bosne u siromašnu Hercegovinu. Bjelinu nekadašnjeg prašnjavog makadama odnedavno je zamijenio asfalt. Nema više velikih kamiona iza kojih se dizala prašina diljem “granice” između Bosne i Hercegovine.

– Nema više ni šume, jer šumski predjeli koji se mogu vidjeti sa Menjika izgledaju jezivo opustošeno. Sva šuma je isječena. Na kosama i uzvisinama se vide samo krš, granje i panjevi – objašnjava nam Samel Smajić, imam džamije u Pridvorcima.

 Svađa zbog vode

Kad se iz Prozora dolazi na Menjik s lijeve strane se vidi vitka bijela munara sa dvije šerefe koja strši iz sela Pridvorci. A ispred, na samoj cesti prema selu Jurići, izgrađena je nova kapelica sa zvonikom u sklopu kompleksa Etnoselo Remić. Mještani sela Jurići su katolici, a u Pridvorcima žive muslimani, oko 350 njih. Samo u podne, tačnije u 12 sati, na Menjiku se uporedo čuje i zvono sa obližnje kapelice i ezan sa munare. I to je jedino što se javno miješa u živote komšija Bošnjaka i Hrvata. Niko iz Pridvoraca neće strancu reći ništa o komšijama iz Jurića, niti će neko iz Jurića komentarisati mještane iz Pridvoraca.

Mještani oba sela ne kontaktiraju jedni s drugima. Muslimani izbjegavaju proći kroz Juriće, a katolici kroz Pridvorce. Ako je neko pomislio da takvo što ima korijene u ratnim sukobima, prevario se. Inače, Menjik je bio između borbenih položaja boraca HVO-a i Armije Republike BiH.

-Svađa je nastala zbog vode kada je vlasnik Etno sela Radovan Remić, koji je doselio u Juriće iz zapadne Hercegovine, htio odvesti vodu koja se nalazila s onu stranu Menjika gdje se nalaze njive Bošnjaka. Došlo je do fizičkih sukoba zbog kojih je policija morala intervenisati. To se desilo prije pet godina i još se vode sudski sporovi po tom pitanju – govori nam Smajić.

Mara sa Menjika

A, u neka ne tako davna vremena komšije su se veoma pazile. Priča o pokojnoj Mari sa Menjika bila je ilustracija nekadašnjeg suživota muslimana i katolika.

-Mara je 1960-ih bila krčmarica i u njenu usamljenu krčmu na Menjiku svraćali su kamiondžije koji su vozili balvane, seoske lole, skitalice i seoski učitelji. Tvrdilo se da je Nedeljko Bilkić, inače Bugojanac, ispjevao njoj pjesmu “Ima jedna krčma u planini”- priča nam Smajić.

Pošto Mara nije imala konje ni vola, već samo magarca i nekoliko koza, Bošnjaci iz Pridvoraca su joj orali njive, kosili i dovlačili sijeno. Ali ni Mara nije ostajala dužna.

-Uzvraćala je komšijskim poštovanjem. Priča se da je Mara dolazila i u džamiju u Pridvorcima na mevlud koji se učio pri dušu nekim pridvoračkim domaćinima – priča Smajić.

Umrla je Mara, makadam je zaliven asfaltom… Kao što je i nekadašnji život na Menjiku zaliven šutnjom. A Menjik, kao ono “i” između Bosne i Hercegovine samo je u prirodi takav.

Nastala je pjesma o krčmarici Mari

U jednom razgovoru sa novinarima Nedeljko Bilkić je objasnio kako je nastala pjesma “Ima jedna krčma u planini”.

Čuvena “Krčma“ nastala je davne 1968. godine na mojoj turneji po Bosni. Na Komaru je naš muzički karavan zastao da se odmori i popije kafu. Sa nama je bio i Miroslav Čonkić. Fasciniran ambijentom i lijepom Marom koja nas je služila, na parčetu papira, bukvalno je za pet minuta napisao čuvene stihove: „Ima jedna krčma u planini, vide joj se svijetla noću u dolini. Ko to pali svijeće i po krčmi šeće, to je lijepa Mara, kći starog krčmara“. Te riječi su mi se dopale i poslije turneje napisao sam muziku za tu pjesmu, a čuvena Radojka Živković uradila je aranžman – rekao je Bilkić.

Faktor.ba

Dvori moji snijegom zameteni

Samo nostalgija u koju utonem u povečerje dok sjedim uz vrelu furunu, bubnjaru iz koje poput lasera izbijaju snopovi plamene svijetlosti kroz pet-šest rupica na vratima i poput kaleidoskopa se razigraju na zidovima mračne sobe, može zatomiti žudnju za zimom u Pridvorcima.

Prepušten toj nostalgiji sjetio sam se reportaže, dnevnika kojeg sam 28. januara 2012. objavio u Avazu. Ne znam šta bih tome dodao i oduze. Što je trebalo samo je otpalo, što je ostalo to SAM JA!

“Već sam od srijede u Pridvorcima. Dugo nisam zimi bio u svom zavičaju. A ova zima me podsjetila na prave zime, s velikim snijegom iz mog djetinjstva. Sinoćnja oluja i mećava koja je zapuhala dok smo klanjali jaciju-namaz podsjetila me na zemherije i tufan koji je znao puhati dok sam pješačio svakim danom po 12 kilometara niz Lađu do škole u Voljevcu.

Pridvorci su postali gluhi zimi. Mladost odselila, a i sve je manje starih Pridvorčana. Na prste se mogu izbrojati vršnjaci mojih rahmetli roditelja. Stoga sam ujutro opet odlučio prošetati do greblja i posjetiti njihove mezarove. Greblje se nalazi zapadno od sela u sunčanom pristranku Svilina doca. Tu lokaciju, gdje se sunce najduže zadržava, odabrali su još bogumili. Tako da je greblje podijeljeno na staro, bugumilsko i novo bošnjačko.

Put do greblja zove se Porače. Nekad sam ovim putem rano tjerao krave na ispašu, vraćao ih u popaske prije podne kući. A sad ovim putem putuju samo povorke s tabutima. Dok sam hodio putem, gazeći cilac, snijeg po putu bez prtine, pobožno sam zamislio povorku s mojim tabutom na ramenima. Dakle, starim! Učeći putem Ja'sin, stigao sam do mezarja svojih deda, nana, babe i majke.

Imam osjećaj da mnogo bolji ljudi, a sigurno puno pobožniji, kojih sam se sjetio, šetajući između njihovih nišana, stanuju u greblju od onih koji žive u svojim kućama u selu. A, najbolnije saznanje je da ih mnogo više leži u greblju nego što ih živi u selu! Znam, haman da su nam sva sela takva!

Davna vremena

Već kad sam izišao iz kuće u rani sabah, vidio sam da se izvedrilo. Prijao mi je oštar i hladan zrak. Zakašljao sam se. Haman da sam se nasmijao prisjećajući se davnih vremena kad su u ova doba komšije, a posebno rahmetli Mujica, koji je puno pušio, s fenjerom u ruci, obilazili štale, pa se iskašljavali. Zvijezde na nebu su treperile iznad Kose i Tura. Tuščica ispod ćuprije je žuborila kroz kore leda. Stigao sam u džamiju prije efendje Samela. Sami smo klanjali sabah. Nije mi se ni spavalo poslije sabaha.

Pijući čaj od vrijeska, kakav nam je djeci nana pravila, čekao sam izlazak Sunca. Prvo je izgrijalo po obroncima Tura, pa Smrinja do Janjila... Iako sam bio zanijetio završiti neke poslove, čitati i pisati, prošetat ću bar do Drugičina. Prateći prtinu lovaca, primijetio sam kapi krvi na snijegu, što znači da je lov ipak bio uspješan. Omamljen ozonom i suncem, pred ikindiju sam pridrijemao u toploj sobi pored furune.

Iza akšama skupljaju se djeca u džamiji koja uče Kur'an tokom zimskog raspusta. Sve me to podsjeća na babu, sufaru, hatme, mevlude. Da, napisat ću tekst "Ko je bio moj babo".

Krik do Mednjika

Opet lijep dan. Već sam se jednom peo na Košare sa Samelom i Hamdom. Danas ću se uspeti sam uz Jazin dolac. Košare su faktički sjeverni obronici Zec planine.. Najduže sam sjedio iznad zaleđenog jezera i sejrio okrenut licem zapadu. S desne strane sam vidio oštre obronke Vranice, tamo u daljini je Raduša, pa Makljen i Crni vrh, zatim Prenj i Čvrsnica.

Sam samcat usred planine! Pišem takvu poruku i Šametu. On mi odgovara da jednom krisnem i za njega. Krisnuo sam toliko da je eho odjeknuo do Mednjika.”

Nedžad Latić za thebosniatimes.com

SRAMOTA U SBK: Nemamo para, a kladionicama smo dali 30 miliona KM

Prema podacima Ministarstva finansija Federacije Bosne i Hercegovine, građani Srednjobosanskog kantona ove godine su uplatili u kladionice oko 30 miliona KM. Ovaj šokantni podatak mora zabrinuti sve građane ove države. Vjerovatno je situacija slična i u drugim kantonima, odnosno gradovima širom Bosne i Hercegovine. Možemo samo zamisliti koliko miliona KM se godišnje uplati u kladionicama u Sarajevu.

Svaki dan se otvaraju nove kladionice. Zna se da se najviše klade radnici, poljoprivrednici, nezaposleni, pa čak i đaci. Kladionice jedan od najmonstruoznijih načina pljačkanja. Nažalost, odgovornost za ovu propast snose svi oni koji se klade i svoj novac na ovaj način rasipaju.

saff.ba

Proglašeni najbolji menadžeri u 2015. u BiH, Salih Muftić i Emir Čolić među nagrađenima

U utorak, 8. decembra, u Banjoj Luci su Regionalna agencija za izbor i promociju najuspješnijih poslovnih ljudi i kompanija Bosne i Hercegovine, jugoistočne i srednje Evrope, Evropsko udruženje menadžera i časopis Euromenager proglasili najmenadžere i najkompanije Bosne i Hercegovine za 2015. godinu. Bilo je to tridesettreće uručenje visokih nagrada najuspješnijim menadžerima i kompanijama iz biznisa, ali i iz ostalih područja djelovanja u Bosni i Hercegovini, uz prisustvo oko 400 zvanica - menadžera, naučnih, javnih i političkih ličnosti iz Bosne i Hercegovine i okruženja.

Za ovu prestižnu nagradu ove godine je nominovano oko 2.000 menadžera i kompanija iz svih privrednih oblasti, a priznanje je dobilo njih dvadesetjedno. Uručeno je i petnaestak „Specijalnih nagrada“, ljudima koji nisu direktno u biznisu, ali imaju značajan utjecaj na stvaranje ambijenta za biznis. To su nagrade „Najministar“, „Najgradonačelnik“, te nagrade najboljima u oblasti nauke, informisanja, sporta i kulture.

LIČNOST GODINE

Na početku 33. ceremonije, uručena je nagrada „Najambasador decenije“ – Nj.E. Eldaru Hasanovu, ambasadoru Republike Azerbejdžan za Republiku Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. Zahvaljujući ambasadoru Hasanovu, značajna su ulaganja i investicije prijateljskog Azerbejdžana u ove tri balkanske države.

Za „Najambasadora 2015. godine“ proglašen je Nj.E. Angel Angelov, ambasador Republike Bugarske u Bosni i Hercegovini.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine - Mirko Šarović je, pored titule „Najministar 2015. godine“, dobio i nagradu „Ličnost 2015. godine u Bosni i Hercegovini“.

Šarović je pokazao i dokazao da se vlastitim angažovanjem na poziciji ministra mogu postići odlični rezultati. On je ministar koji je politiku ostavio po strani i u svom angažovanju prednost dao ekonomiji, kako bi se obezbijedili povoljniji uslovi za razvoj biznisa. Poznati su njegovi potezi i angažovanje Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH na planu izvoza mlijeka i mesa, kao i na drugim konkretnim poslovima, koji su rezultirali boljim poslovanjem kompanija u BiH. Zbog toga je ministar Šarović stekao ogroman ugled na čitavoj teritoriji i u svim dijelovima Bosne i Hercegovine, ali i u inostranstvu – stoji u obrazloženju nagrade za Mirka Šarovića.

Specijalne nagrade su još uručene ministru industrije, energetike i rudarstva u Vladi Republike Srpske - Petru Đokiću, dok je Elmedin Konaković, premijer Vlade Kantona Sarajevo proglašen „Najpremijerom BiH 2015. godine“.

NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO

Ove godine dodijeljene su dvije „Nagrade za životno djelo“. Zlatne plakete i Nagrade za životno djelo zasluženo su pripale: Marinku Umićeviću, direktoru kompanije Bema iz Banje Luke i Midhatu Terziću, generalnom direktoru Sarajevo-osiguranja iz Sarajeva.

Direktor kompanije Bema iz Banje Luke navršio je 40 godina rada u istoj kompaniji, gdje je ostvario izvanredne menadžerske rezultate, dok je ova kompanija, pod njegovom 'dirigentskom palicom', jedna od najboljih u Bosni i Hercegovini.

Midhat Terzić je, iako još uvijek u odličnoj radnoj i profesionalnoj kondiciji, „Nagradu za životno djelo“ zaslužio jer je Sarajevo-Osiguranje, upravo zahvaljujući njegovom višegodišnjem izuzetno uspješnom vođenju, i pored žestoke konkurencije, o(p)stalo ubjedljivo najveća i najuspješnija kompanija u oblasti osiguranja u Bosni i Hercegovini.

NAJMENADŽERI DECENIJE

Čak pet nagrada je uručeno za dugogodišnji rad, angažovanje i rezultate rada menadžera i njihovih kompanija – „Menadžer decenije“ i to: Adnanu Šteti i kompaniji Konzum BiH, Saidu Karaliću i firmi Kovan M.I. iz Gračanice, Kemalu Čolaku i Tvornici montažnih kuća PROMO iz Donjeg Vakufa, Safudinu Čengiću i kompaniji Centrotrans Eurolines Sarajevo i Valentinu Ilievskom i kompaniji MESSER BH Sarajevo.

Svi oni su u svoje kompanije, koje godinama uspješno vode, ugradili dio sebe i postigli izvanredne rezultate – kaže se u obrazloženju Žirija.

Adnan Šteta  je, pored zlatne plakete „Najmenadžer decenije“ - dobitnik i „pozlaćenog globusa“, kao najbolji mladi menadžer u Bosni i Hercegovini, a uručena mu je i specijalna nagrada „Najbolji sportski radnik BiH“.

ŠAMPIONI BIZNISA BiH U 2015. GODINI

Među nagrađenim menadžerima, posebno mjesto pripada – „Šampionima biznisa“, gdje je uručeno šest nagrada iz različitih oblasti biznisa.

Šampionima biznisa proglašeni su: Slaviša Krunić i kompanija Sector security iz Banje Luke, Jadranka PENAVA & Meggle BiH iz Posušja, Dušan Pavić & Kolektor Bosna iz Laktaša, Emir Čolić & Saraj-Komerc, Gornji Vakuf/Uskoplje, Milenko Bašić & LAGER iz Posušja i Hamza ŠARIĆ & Tehnograd Company iz Tuzle.

VELIKI I SREDNJI BIZNIS

Nagrade najuspješnijim menadžerima svrstane su u tri grupacije - kategorije: mali, srednji i veliki biznis u Bosni i Hercegovini, a u ukupnom broju priznanja zastupljene su različite privredne grane (industrija, stočarstvo, proizvodnja piva, proizvodnja uglja, tekstilna industrija...).

Priznanja „Najmenadžer Bosne i Hercegovine“ uručena su ljudima koji su u 2015. godini uspješno „kormilarili“ svojim kompanijama, što je dovelo do boljih rezultata u svim segmentima rada njihovih kompanija. To su:

Jusuf ARIFAGIĆ, direktor kompanije & Arifagić Investment, Kozarac, Zlatko Hadžimahović, direktor kompanije & NN d.o.o. iz Konjica, Fahrudin Salihović, generalni direktor & Pivara d.d. Tuzla, Salih Muftić, direktor & RMU Gračanica iz Gornjeg Vakufa/Uskoplja i Ferid Mujanović, generalni direktor kompanije & Ziko d.d. iz Zavidovića.

NAJUSPJEŠNIJI U MALOM BIZNISU

U kategoriji malog biznisa, nagrađeno su četiri kompanije i menadžeri koji rukovode tim kompanijama: Jasmin MALIĆBEGOVIĆ, generalni direktor & JASMIN M d.o.o. Žepče, Branko PETROVIĆ, direktor & NENO d.o.o. iz Teslića, Perica Tanasić, direktor – vlasnik kompanije Tanasić d.o.o. Bijeljina i Zlatan Imamović, direktor kompanije LED Vision d.o.o. Lukavac.

NAJBANKA, NAJAERODROM, NAJINVESTICIJA, NAJKOMORA, NAJHOTEL

Prestižno priznanje Nezavisne agencije i njenog Stručnog žirija – „Najbanka i Najmenadžer u bankarstvu“ uručeno je banjalučkoj Novoj Banci i Dr. Milanu Radoviću, njenom predsjedniku Uprave i generalnom direktoru.

Najboljom investicijom godine u BiH je proglašena fabrika LIVA Energy (LIVA GROUP) iz Vogošće, menadžera i vlasnika Selmana ULUSOYA iz Republike Turske i Samira Pajevića iz Bosne i Hercegovine.

 

Laskavu titulu „NAJMENADŽER“ u oblasti komorskog sistema dobio je Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, dok je za najbolji hotel u Bosni i Hercegovini, prema odluci Stručnog žirija Nezavisne agencije za izbor i promociju najuspješnijih menadžera i kompanija proglašen Grand Hotel Neum u Neumu (nagradu je primio direktor Ante Konjevod).

Mostarski Aerodrom u Mostaru dobitnik je Specijalne nagrade - najbolji aerodrom u Bosni i Hercegovini i lider u oblasti avio-saobraćaja Bosne i Hercegovine, dok je direktor ovog Aerodroma, Marin Raspudić proglašen Najmenadžerom u ovoj oblasti.

SPECIJALNA PRIZNANJA

Kao i u prethodne 32. dodjele nagrada, po tradiciji, uručena su i priznanja najuspješnijim ljudima i kompanijama iz oblasti nauke, kulture, sporta i informisanja.

Sarajevo School of Science and Technology, vlasnika – akademika prof. Dr Ejupa Ganića je najbolji univerzitet u Bosni i Hercegovini u 2015. godini.

Nagradu za film i pozorište primio je Emir Hadžihafizbegović, za sport Amel Tuka i Josip Pandža & Kadetska košarkaška reprezentacija BiH, a za oblast informisanja i medija - Televizija N1 & Amir Zukić.

NAJGRADONAČELNIK/NAJNAČELNIK

Priznanja su još uručena i četvorici, prema ocjeni Stručnog žirija, najboljih općinskih načelnika, odnosno gradonačelnika u Bosni i Hercegovini.

Nagrade „Najgradonačelnik decenije i „Najnačelnik decenije“ primili su Mićo Mićić (Grad Bijeljina) i Dževad Bećirević (Općina Centar Sarajevo), a najnačelnici za 2015. godinu su: - Đemal Memagić (Općina Olovo) i Agan Bunić (Općina Bužim).

Ova manifestacija je uz 32 dosadašnje dodjele priznanja (za Bosnu i Hercegovinu u Banjoj Luci i za jugoistočnu i srednju Evropu u Sarajevu) izgradila svoj imidž, sa željom i ciljem da, od ljudi koji prave uspješan biznis i uspješno vode svoje kompanije, pravi najveće medijske zvijezde. Oni treba da dobijaju „Oskare popularnosti“, a ne da tu privilegiju imaju samo najbolji sportisti, najbolji pjevači ili misice“ – rekao je u uvodnom izlaganju i svečanom otvaranju ceremonije dodjele priznanja Pane Škrbić, predsjednik Organizacionog odbora i generalni direktor Projekta i dodao: „Ovom jedinstvenom manifestacijom u BiH i Evropi, mi uporno pokušavamo promijeniti sistem vrijednosti, gdje u državi treba da budu najpriznatiji i najpoštovaniji oni koji doprinose razvoju naše ekonomije, koji 'prave' novu vrijednost i novac, a tek nakon njih neka priznanja dobijaju i najpopularniji pjevači, sportisti, manekenke, misice i ostali. Bit ćemo zadovoljni tek onda kad se od najuspješnijih privrednika i menadžera, isto kao od popularnih pjevača i fudbalera, budu tražili autogrami. – zaključio je Škrbić.

AMBASADORI

1. prof. dr Eldara Hasanov, ambasador Republike Azarbejdžan
2. NJ.E. Angel Angelov, ambasador Bugarske

NAJMINISTAR I NAJMINISTARSTVO

1. Mirko Šarović, ministar za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose VM BiH i Ličnost godine BiH
2. Elmedin Konaković, premijer Vlade Kantona Sarajevo
3. Petar Đokić, Ministar industrije RS

NAJGRADONAČELNIK I NAJNAČELNIK OPŠTINE/OPĆINE

1. Mićo Mićić, gradonačelnik Grada Bijeljina- Najgradonačelnik decenije
2. Agan Bunić, načelnik Općine Bužim
3. Dževad Bećirević, načelnik Općine Centar Sarajevo - Najnačelnik decenije
4. Đemal Memagić, načelnik Općine Olovo

KOMORSKI SISTEM

Mirsad Jašarspahić, Privredna komora FBiH

NAUKA I OBRAZOVANJE

SSST Univerzitet, Sarajevo, akedemika dr Ejupa Ganića

MEDIJ

Amir Zukić, Televizija N1, Sarajevo

OBLAST KULTURE, FILMA I TEATRA

Emir Hadžihafizbegović, glumac, Sarajevo

SPORT

1. Amel Tuka, atletičar, Zenica
2. Josip Pandža, selektor i Kadetska košarkaška reprezentacija BiH
4. Adnan Šteta, za doprinos sport

NAJBANKA I NAJBANKAR

Nova Banka, Banja Luka i Milan Radović, gen. direktor

INVESTICIJE

Selman Usuloy i Samir Pajević, vlasnici Liva Group d.o.o. – Sarajevo / Liva Energy d.o.o. – Sarajevo

TURIZAM

1. Mostarski Aerodrom i direktor Marin Raspudić
2. Grand Hotel Neum, Ante Konjevod

NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO

1. Marinko Umićević, direktor kompanije Bema, Banja Luka
2. Midhat Terzić, direktor Sarajevo Osiguranje, Sarajevo

NAJMENADŽER DECENIJE IZ RAZLIČITIH OBLASTI BIZNISA

Adnan Šteta, izvršni direktor kompanije „Konzum BH“ Sarajevo
Said Karalić, generalni direktor kompanije „Kovan M.I.” Gračanica
Kemal Čolak, generalni direktor kompanije „PROMO“ Donji Vakuf
Safudin Čengić, generalni direktor kompanije Centrotrans Eurolines Sarajevo
Valentin Ilievski, direktor kompanije Messer, Sarajevo

MALI BIZNIS

Jasmin Malićbegović,generalni direktor kompanije „Jasmin M“ d.o.o. Žepče
Branko Petrović, direktor kompanije „Neno“ d.o.o. iz Teslića
Perica Tanasić, direktor – vlasnik kompanije „Tanasić” d.o.o. Bijeljina
Zlatan Imamović, direktor kompanije „Led Vision“ d.o.o. Lukavac

SREDNJI I VELIKI BIZNIS

Jusuf Arifagić, direktor kompanije „Arifagić Investment”, Kozara
Zlatko Hadžimahović, direktor kompanije „NN” d.o.o. Konjic
Fahrudin Salihović, generalni direktor Pivara d.d. Tuzla
Salih Muftić, direktor RMU Gračanica, Gornji Vakuf/Uskoplje
Ferid Mujanović, generalni direktor kompanije „Ziko” d.d. Zavidovići

ŠAMPIONI BIZNISA

Slaviša Krunić, generalni direktor Sector Security Banja Luka
Jadranka Penava, glavna izvršna direktorica „Meggle BH“ Posušje
Dušan Pavić, direktor kompanije „Kolektor Bosna” Laktaši
Emir Čolić, generalni direktor kompanije Saraj-Komerc Gornji Vakuf/Uskoplje
Milenko Bašić, osnivač, vlasnik i menadžer kompanije „Lager“ Ljubuški
Hamza ŠARIĆ, generalni direktor Tehnograd Company Tuzla

akta.ba

Priključi se za RSS feed