Rad o jezerima naše Općine autora Muamera Čehića objavljen u časopisu "Voda i mi"

U novom broju (br. 101) časopisa "Voda i mi" čiji je izdavač Agencija za vodno područje rijeke Save objavljen je pregledni rad Muamer Čehića, pod nazivom: "JEZERA NA PODRUČJU OPĆINE GORNJI VAKUF-USKOPLJE".

O kako značajnom radu je riječ govori komentar izdavača: "O jezerima na području općine Gornji Vakuf-Uskoplje do objave ovog rada nisu bili dostupni gotovo nikakvi podaci ili su oni bili relativno šturi. Upravo iz tog razloga javila se potreba izrade ovog rada. U ovom radu dati su osnovni podaci o jezerima kao što su dimenzije, nadmorska visina, oblik, napajanje, stanje u prošlosti i trenutno stanje. Prikazana je i karta sa koje se vidi prostorni položaj jezera. Jezera su prošlosti ili su još uvijek ugrožena od prirodnih i antropogenih faktora i pojedinim prijeti nestanak."

Muamer  Čehić je prve tekstove, referate o prirodnom i kulturnom naslijeđu općine Gornji Vakuf-Uskoplje počeo objavljivati na našem portalu.

2 copy copy

2 copy copy

3 copy copy

4 copy copy

5 copy

6

Više...

FOTO: Posljednji stočarski stanovi na izvoru Vrbasa (Luka) - tradicija koja iščezava

Vranica od davnina poznata je kao stočarska planina. Bogatstvo prostranih pašnjaka i životopisnih livada a prije potoka, vrela i jezeraca bili su glavni oslonci brojnim stočarima koji su uveliko dolazili na Vranicu, posebno u prošlosti. Stočari su boravili u tzv. ljetnim (stočarskim) stanovima od maja do septembra (oktobra). Na jugozapadnim obroncima Vranice najpoznatiji stočarski stanovi su pored Luke bili Radovina, Sikira, Uložnica i Gunjača. U prošlosti (prije II svjetskog rada) godišnji izgon stoke na Vranici kretao se od: 20-25 hiljada ovaca, 10-12 hiljada krava, 5-6 hiljada koza...

Predmet našeg interesovanja je ljetni stan Luka, vrlo zgodno smješten na obroncima Zec planine, ispod izvorišta rijeke Vrbas (1.715 m nv). U središtu ovog ljetnog stana nalazi se prirodno jezerce pogodno za napajanje stoke. Prostor pašnjaka Luka obuhvata površinu oko 3.000 ha. Pitomi pašnjaci i livade bogati su brojnim ljekovitim i aromatskim biljem. Od grmolikog bilja najzastupljenija je borovnica i brusnica. Nažalost prije 5,6 godina na veliki požar je iste poprilično uništio. Iznad Luke izdižu se vrhovi Dugalića tor 1.765 m nv (zapadno), Šćit 1.949 m nv (sjeverno ) i Kljun 1.766 m nv (istočno). Ovdje se razvijaju subalpske šume bukve i smrče (čiste i mješovite).

Ljetni stan Luka broji 10ak koliba čiji su vlasnici uglavnom iz sela Pidre i Filani. Trenutno tu borave samo dvije porodice Lipotci i Šijaci. Broj ovaca u njihovim stadima zajedno ne prelazi više od 500. Ovdje se mogu povremeno zateći i drugi vlasnici koliba, koji se bave prikupljanjem borovnice i brusnice. Kolibe su najčešće podijeljenje u dva dijela, dio gdje se nalazi ognjište (spavaonica) i drugi dio predviđen za spremu mliječnih proizvoda najčešće sireva. Kolibe su tijesne, dugačke su najviše 6-7 m, a široke 3-4 m. Obično se u blizini podižu i torovi gdje borave ovce.

Pet, šest mjeseci ovi ljudi ovdje borave bez struje. Vodu za piće uzimaju iz obližnjih vrela. Tek po prijekoj potrebi spuštaju se u selo ili grad. Ovdje pripremaju zimnicu (sjetva i sadnja povrća), prikupljanje plodova, prikupljaju sijeno za stoku ili sakupljaju drva za zimu.

Sa sve prisutnijom urbanizacijom, ubrzanim životom i promjenom stila življenja, te uslijed izostanka podrške vlasti doći će do izumiranja ovih običaja. Ovi radišni ljudi žestoko se bore da bi opstali i prehranili svoje porodice. No nažalost, sudeći po njihovim riječima ovo su možda posljednji izlasci u ljetni stan na izvoru Vrbasa.

Mr. Muamer Čehić, dipl. ing. šum.

Literatura:
[1] Popović, J., Ljetni stanovi (staje) na planinama Vranici, Matorcu i Šćitu, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, sv. XLII, Sarajevo 1930.
[2] Popović, J., Ljetni stanovi na planinama Vranici, Zec i Bitovnji, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, sv. XLIII, Sarajevo 1931
[3] Šmacelj I., Vranica (Planinsko-gospodarska crta), Naše planine, god. II, Zagreb 1950.
[4] Mirković, M. Stočarska kretanja na Dinarski planinama, Antropogeografska kretanja http://imoart.hr/portal/index.php/ta-imota/imota-gospodarstvo/stocarstvo/387-stoarska-kretanja-na-dinarskim-planinama

Više...

21. mart „Međunarodni dan šuma“ - Šume i urbano zelenilo na području općine Gornji Vakuf-Uskoplje

U novembru 1971. godine na Konferenciji FAO-a (Organizacija za hranu i poljoprivredu UN) dogovoreno je obilježavanje "Svjetskog dana šumarstva" 21. marta svake godine. O isticanju značaja šuma govori činjenica da je 2011. godina bila proglašena „Međunarodnom godinom šuma“. Konačno „Međunarodni dan šuma“ uspostavljen je rezolucijom Generalne skupštine UN-a 28. novembra 2012. godine. Na ovaj datum organizuju se razne manifestacije i podiže svijest društva o značaju šuma i urbanog zelenila, zaštiti i njihovom unapređenju za sadašnje i buduće generacije. Najčešće aktivnosti se odnose na sadnju drveća. Svake godine ovaj Dan se obilježava pod određenim motom kao što je npr. ovogodišnji: „Šume i održivi gradovi - Učinimo naše gradove zelenijim, zdravijim i sretnijim mjestima za život”.

Vođen navedenom temom, ovaj tekst za cilj ima prikaz pojedinih informacija o šumama i urbanom zelenilu, te prijedlog budućeg razvoja za posljednje odnosno skretanje pažnje na obilježavanje ovog datuma na području naše Općine.

Šume i urbano zelenilo na području naše Općine

Šume na području naše Općine kao i u cijeloj Državi zasigurno predstavljaju najvažniji prirodni obnovljivi resurs. Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta iznosi 26.668,34 ha (2.432,51 ha minirano), što predstavlja  66 % površine Općine. Najzastupljeniji tip šume (fitocenoza) su šume bukve i jele (sa smrčom). Četinari čine 45,7 %, a lisičari 54,3 %.

O urbanom zelenilu odnosno o objektima pejzažne arhitekture (parkovi, drvoredi, zelene površine i pojedinačna stabla...) naše Općine ne postoje (ili nama nisu poznati) zvanično dostupni podaci.  Ugrubo: U gradskoj urbanoj zoni postoje tri parka (Gradski, park Osnovne škole Gornji Vakuf i park Osnovne škole Uskoplje), memorijalna park-šuma (Partizansko groblje), manji park kod Vatrogasnog doma i dvorište istog, drvored u Gradskoj ulici (BP INA - crkva), zelena površina i drvored (BP INA – BP Sičaja), drvored pored Barice (Vatrogasni dom – Zelena pijaca), zelena površina ispred Srednje škole i zelena površina ispred Doma kulture.

Opći značaj urbanog zelenila

Važnost objekata pejzažne arhitekture zavisi od potreba stanovništva i društvenih pravila određenog prostora u određenom vremenu. Ovi objekti jačaju identitet grada, mogu poboljšati privlačnost za život, rad, ulaganja i turizam, zato ti prostori pridonose pozitivnom kvalitetu života te konkurentnosti gradova.

Strateška sadnja i pozicioniranje stabala u urbanim područjima može ublažiti temperature zraka do 8° C. Stabla u urbanim prostorima su odlični filteri zraka. Drveće dokazano ublažuje buku saobraćaja i industrije pa ih se preporučuje saditi uz puteve i fabrike. Šume u gradskim sredinama i oko njih pomažu u filtriranju i regulaciji vode, doprinoseći visokokvalitetnom snadbijevanju za hiljade ljudi. Urbani zeleni prostori, uključujući šume, podstiču aktivan i zdrav način života, poboljšava mentalno zdravlje, sprječava bolesti i pružaju prostor ljudima za druženje.

Zaključci

Stanje objekata pejzažne arhitekture na području naše Općine u velikoj većini nije na zadovoljavajućem nivou i pored sve veće funkcionalne i ekološke opravdanosti za njihovo očuvanje, obogaćivanje, uređenje i podizanje.  

 

Uzimajući u obzir važnost ovih objekata i ozbiljnosti jedne Općine neophodno je izvršiti kategorizaciju istih i inventarizaciju dendrofonda.

Za ove objekte potrebno je pribaviti jasne smjernica razvoja, nadležnosti održavanja, zaštite i unapređivanja ovih objekata u cjelini (primjetno je nestručno orezivanje grana, neplanska sadnja, uništavanje i sl.).

Potrebno je konkretnije obraditi i ugraditi ovu problematiku u zvanične Strategije razvoja Općine. Istina, navedeno je ugrađeno u prošloj Strategiji (2010-2015), ali prilično šturo i bez jasnih ciljeva, mjera i planova izvršenja.

Obavezno angažovati stručnjake i/ili agencije/kuće koje bave navedenim poslovima.

Voditi računa o potrebama građana, a buduće objekte strateški podizati i pozicionirati, poput izgradnje šetnica i drvoreda uz Vrbas ili uz saobraćajnice (stara aleja lipa uz Zeleni put – sada Bistrička cesta).

Potreba obilježavanja ovog Dana, makar simboličnom sadnjom sadnica.

Muamer Čehić, Magistar šumarstva

Više...
Priključi se za RSS feed