Drugi pišu

E-pošta: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

FOTO/VIDEO: Sjajna priča iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja, grad primjer za sve ostale u BiH

Kada je koncem novembra 2017. godine potvrđena prvostepena presuda Jadranku Prliću i ostalima iz vojnog i političkog vrha tzv. Herceg-Bosne za ratne zločine na području Hercegovine i srednje Bosne, brojne novinarske ekipe našle su se u Gornjem Vakufu-Uskoplju, valjda vjerujući da će to biti poprište žestokih reakcija ili, ne daj Bože, novih sukoba.

Srećom, tešku prošlost, tokom koje je ovaj stravično razarani gradić više ličio na Hirošimu nego na stoljećima ugodo mjesto življenja na putu iz Hercegovine u Bosnu i obrnuto, ostavili su iza sebe, ispisujući posljednjih godina, kroz sport, kulturu, obrazovanje, pa i privredu, jednu sasvim drugačiju priču.

Omiljene mažoretkinje

Možda je sretna okolnost da se to dešava daleko od "viske politike" i interesa većih centara poput Sarajeva, Mostara, pa i Zagreba.

Tačka na kojoj je grad prije četvrt stoljeća podizao stvarne, a kasnije imaginarne zidove, danas ruše "neki novi klinci", mladost koja ne želi podjele, sukobe i strah za budućnost u gradu u kojem su rođeni. Ono što nisu uspjele stotine "okruglih stolova" i sličnih sesija na kojima su dojučerašnje komšije "učili suživotu", uspjela je jedna sportska dvorana koja je postala bezmalo hram nekih pozitivnih procesa u kojima se vidi valjda ljepša budućnost ovog mjesta.

Zamajac takvih značajnih pomaka jesu sportski kolektivi, predvođeni muškim rukometnim klubom "Sloga" iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja. Pod vodstvom iskusnog trenera i bivšeg rukometnog bh. reprezentativca Rasima Demirovića, "Sloga" je nadomak povratka u Premijer ligu BiH, što bi bilo ostvarenje skoro dvije decenije dugog sna stanovnika ovog grada.

Odluka o tome bit će donesena u derbiju 5. maja sa RK "Iskrom" iz Bugojna koju vodi još jedan ovdašnji rukometni veteran Fuad Mahmutović.

Svoj će klub, kako nam domaćini najavljuju, svesrdno podržavati i Bošnjaci i Hrvati. Važno je, kažu, samo da "Sloga" uspije.

Tako danas uopće nije neobično da mažoretkinje, djevojke i djevojčice hrvatske nacionalnosti, koje su postale omiljene u cijelom gradu, podržavaju svoje sugrađane i prijatelje, mlade rukometaše koji dolaze mahom iz bošnjačkih porodica iz "gornjeg dijela čaršije".

"Otvaranjem nove dvorane stvorila se mogućnost za naše nastupe pred širom publikom. Nismo imali u biti gdje nastupiti, a da nas ljudi što više vide. Sa MRK Sloga Gornji Vakuf-Uskoplje smo ostvarili suradnju. Zovu nas da nastupamo na svim značajnijim utakmicama. Cure vole plesati pred publikom, pogotovo kada je puna dvorana, a zadnji put je bilo dvije tisuće ljudi. Sada svaki značajniji događaj u gradu otvorimo i uljepšamo", priča nam Jadranka Zeko, predstavnica Mažoret kluba ”Uskopljanke”, najavljujući skoro održavanje državnog prvenstva mažoretkinja u njihovom gradu.

Priznaje da su rat, pa i poratni period, ostavili velike posljedice, ali vidi pomake.

"Ljudi spominju tu neku crtu razdvajanja što se tiče naše općine. Mislim da se u posljednjih nekoliko godina, pogotovo nakon otvorenja nove dvorane, te predrasude polako ruše. Sve više i više. Suradnjom rukometnog kluba, mažoretkinja, čak i nogometnog i malonogometnog kluba, nastupima u raznim dijelovima grada, djeca polako prevazilaze predrasude i sve ide u pozitivnom smislu", ističe Zeko.

Premijerligaš "Sloga"

Sličnih primjera ima i u nogometnom klubu "Sloga", gdje već godinama zajedno treniraju bošnjačka i hrvatska djeca. Dječaci u dresovima Modrića i Džeke zagrljeni dolaze na treninge. U karateu također, gdje trener Ferid Beganović uči djecu ne samo ovoj plemenitoj vještini već im daje važne životne lekcije.

Na „Uskopaljskim jesenima“, koje organizira Hrvatsko kulturno društvo ''Napredak'', nastupali su članovi folklornog ansambla Bošnjačke zajednice kulture ''Preporod''. Svi s ponosom ističu da u vrtiću ''Zvončić'' djeca ''uče odrasle životu''. Jedan mali Petar je, pričaju, toliko zavolio svoje vršnjake da je htio da se njegov novorođeni brat zove Mustafa...

Nadalje, Jadranka Zeko kaže da su sport, kultura i druženja između raznih klubova u ovoj općini veoma važni za razbijanje predrasuda, mržnje, za ostvarivanje što šire saradnje i ostvarivanja što kvalitetnijeg suživota.  Zeko ističe da su članovi koalicije "Sloga", koju je osnovao OSCE, a  koja se upravo bori za ove vrijednosti.

''Kada sam započeo ovaj projekt prije više godina, prvo što mi je bio cilj jeste da povežem djecu iz gornjeg i donjeg dijela grada. U startu sam zabilježio uspjeh. Već desetak godina u našem klubu bez problema funkcioniraju bošnjačka i hrvatska djeca. Nikakvih problema nema, nijedan incident se za ovih deset godina nije desio. Od prošle godine sam preuzeo seniorsku ekipu ''Sloge'',  kada smo dobili ovu prelijepu dvoranu. Ispočetka je malo bilo otpora, ali sada već je publika na tribinama ''izmiješana''. Rukomet je u Gornjem Vakufu-Uskoplju povezao ono što niko nije uspio, povezao je obje strane grada, iako je bio taj prokleti rat'', ističe trener Demirović.

Iskusni stručnjak vjeruje da će u naredna četiri kola Prve lige – Grupe Jug njegovi  momci  uspjeti osigurati plasman u ''društvo najboljih'', i to  opet na radost publike, ponajbolje rukometne publike u BiH.

Svog trenera u misiji podržavaju i mladi rukometaši. Jedan od njih je Alen Čaber.

''Ja mislim da se cijeli grad ujedinio. Stvara se velika priča i važno je da omladina to vidi. Više nema razlika među nama. Sport je ono što nas sve može ujediniti, zdravo razviti, kako bismo bili puno bolji ljudi'', dodao je Čaber.

Slično razmišlja i njegov saigrač Arman Ljutić.

''Ovo što se dešava u posljednje vrijeme za je mene veoma važno. Cijeli grad se ujedinio. Živimo neku novu priču i imamo uistinu neku novu, bolju energiju'', naveo je Ljutić.

Bili smo crna rupa

Načelnik općine Gornji Vakuf-Uskoplje Sead Čaušević za ovakve ideje dobiva podršku svih svojih sugrađana. On nam kaže da je ovaj grad od "crne rupe" entiteta postao primjer dobrih odnosa Bošnjaka i Hrvata u FBiH. Ono što, recimo, Mostar nije uspio ni poslije odluka visokog predstavnika Gornji Vakuf-Uskoplje jeste.

"Mi se ne vraćamo na žive rane koje i dalje postoje i koje vrijeme liječi. Možemo reći da imamo napredak u posljednjih 10 godina. Odlukom visokog predstavnika u BiH,  2001. godine je izvršena integracija općine, a pet godina kasnije su integrirana sva javna preduzeća i ustanove. U njima rade i  Bošnjaci i Hrvati. U posljednje vrijeme i na polju sporta i kulture postoji velika saradnja. Djeca nam zajedno i treniraju i odrastaju, druže se. To je pozitivna slika koja može da ide iz Gornjeg Vakufa- Uskoplja. Ono što je probudilo grad jeste otvaranje sportske dvorane 11. maja 2017. godine, gdje se praktično sportski život odvija od 8 do 22 sata. Grad je 30 godina vapio za sportskom dvoranom.

Vjerujem da će sportska priča koju prave naši momci iz MRK  "Sloga" rezultirati šlagom na tortu, te da uđemo u Premijer ligu. Na dobrom smo putu", ističe Čaušević.

Na zanimljiv način nam o tome šta se dešava u Gornjem Vakufu–Uskoplju u posljednje vrijeme govori sportski radnik, aktivista Zdenko Malnar.

''Moja žena je iz Beograda, predaje po hrvatskom planu i programu, a razrednica je razredu u kojem je 20 Bošnjaka i devet Hrvata. Ako ne vjerujete, dođite... Znači da može sve'', ističe Zdenko.

Nadalje, Malnar navodi da su se kroz sport dešavala i prva druženja neposredno nakon velikih sukoba.

''Meni je posebno drago što je prošle godine i ova dvorana završena. Ne slažem se s onima koji kažu da je ovo priča. Za mene je ovo savršen roman za Nobelovu nagradu. Mislim da je sport pokazao da ovaj grad može napokon zajedno i da zajedno može puno da napravi... Zato mi je drago, pored niza sportskih uspjeha koje je grad imao, da možemo vidjeti punu dvoranu u kojoj nije nikada bilo ekscesa'', naveo je Malnar.

Inače, u izgradnju dvorane u Gornjem Vakufu – Uskoplju je uloženo dva miliona maraka, a glavni donatori za izgradnju su bili Općina Sancaktepe iz Turske i Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA).

Sportski direktor MRK ''Sloga'' Osman Sofić tvrdi da Gornji Vakuf-Uskoplje piše veliku priču. Prema njemu, cilj ponovne snažne afirmacije rukometa u gradu od početka je bio da afirmiraju mlade ljude i da ih udruže.

"Svi smo svjesni koliko mladih odlazi iz cijele BiH, pa i s područja našeg grada. Mi smo kroz ovu priču vratili osmijeh na lice mladih ljudi. Vjerujte, svaki dan me zaustavljaju ljudi i pitaju kad će nove utakmice. To je nešto što me izuzetno raduje. Zato zahvaljujem svima koji učestvuju u ovoj priči, našim sponzorima koji dolaze iz oba dijela grada, našim vjernim navijačima, na stotinama njih koji dolaze čak i na gostujuće susrete. To nema nijedna rukometna ekipa u BiH. Želimo biti primjer suživota, kako se može iz jedne male sredine napraviti jedna velika priča'', istakao je Sofić, nadajući se da će za 15-ak dana biti proslavljen ulazak ''Sloge'' u Premijer ligu BiH.

Semir Demirović, sekretar MRK ''Sloga'', često je na društvenim mrežama dizao glas protiv mržnje i podjela omladine i djece u gradu. Veli da je njegova generacija ostala uskraćena za mnogo toga, prvenstveno kroz sport, te da se to više ne smije ponoviti.

''Već 20 godina poslije rata kruže priče da je sve podijeljeno u ovom gradu. Podijeljenost, istina, i dalje postoji. Hrvati žive u svom, a Bošnjaci u svom dijelu grada. Ali dolaskom sportske dvorane, pozitivne priče mlade ekipe u MRK ''Sloga'', mnoge predrasude su razbijene. Na naše utakmice dolaze ljudi iz donjeg dijela grada, bez ikakvog ustručavanja, nacionalnih ispoljavanja nema... Prije 20-ak godina kada su igrane utakmice Hrvatske i BiH, ovdje je na ulicama bio gotovo građanski rat, ali u posljednjih sedam-osam godina toga nema. Ljudi su shvatili da to ništa dobro ne donosi i da samo zajedno možemo praviti pozitivne priče'', rekao je Demirović.

RK ''Sloga'' je osnovana prije 61 godinu. Osnivanje kluba veže se za dolazak legendarnog sportskog radnika i vizionara Đure Hrćana, koji je ovdje desetljećima bio pregalac sportskog i kulturno-umjetničkog rada.

Hrćanov dugogodišnji saradnik Dževad Dedić, koji je kao sportski radnik nedavno dobio i priznanje za životno djelo, dodaje da je ovo tek početak jednog pozitivnog procesa. Borba za dvoranu u Gornjem Vakufu trajala je više od decenije, ali grad sada ima prelijep objekt.

''Sloga je uvijek bila veza koja je praktično promicala neku finu priču o ovoj čaršiji. Lijepe stvari koje su kolale o nama, to je većinom vezano za ''Slogu''. Sada je rukomet sport broj jedan u Gornjem Vakufu-Uskoplju. Sport je definitivno budućnost i prilika da mladi odrastu i tjelesno i duhovno kao zdrave osobe. Sport je pravi način i lijek. To mi ovdje primjenjujemo'', naveo je Dedić.

Načelnik Čaušević dodaje da se općinska administracija, općinski načelnik i Vijeće međusobno uvažavaju i da je to rezultiralo napretkom u svim segmentima društva.

''Od privrede, sporta, kulture i svih drugih segmenata. To su prepoznali viši nivoi vlasti koji nas podržavaju kroz projekte. Zajedno s njima stvaramo bolji ambijent i uvjete življenja na području općine. Puno toga smo uložili. Živih rana ima, kažem, bilo je ovdje teških sukoba. Kompromisi koje smo pravili su teški, ali cilj je da idemo naprijed i da možemo nastaviti živjeti zajedno. Sve te granice koje su bile u prošlosti smo prevazišli. Bošnjaci zapošljavaju Hrvate, Hrvati Bošnjake. Sportski klubovi su izmiješani. Djeca su i u vrtiću zajedno. Od malih nogu i jedan i drugi narod kreće zajedno.  Zajedno uče, igraju se i to je svijetli primjer'', konstatirao je Čaušević.

MN: Kvalitetno ćemo živjeti...

Ovakav pozitivan kurs podržavaju i intelektualci ovog kraja. Profesor historije Ešref Karamustafić, jedan je od onih za koje se smatra da znaju sve o Gornjem Vakufu-Uskoplju, podsjeća da su prvi pomaci u gradu napravljeni upravo u sportu. Rubikon je prijeđen, ali podvlači da još treba raditi na ovim procesima da bi se dostigli svjetski tokovi.

Profesor Karamustafić šalje poruku bosanskohercegovačkim političarima, onima koji diljem BiH ponovo zveckaju oružjem, govore o novim svađama i sukobima.

''Političari kao političari. Oni ne mogu opstati bez takvih poruka. Ja mislim da su ljudi spoznali te vrijednosti i poruke. Te poruke samo služe za održavanje vlasti, njihove lične vlasti! Njih apsolutno ne zanima obični čovjek. Imamo za to gomilu dokaza. Nisu ljudi više ovce. Veoma brzo će ti političari vidjeti rezultate tih poruka. Rata neće biti, ne postoji kritična masa. Ljudi su svjesni da su izmanipulirani, a svakim danom manipulacija je sve više. Ovdje smo se, da tako kažem, mi kvalitetno tukli, ali kvalitetno ćemo znati i živjeti, kao i kazniti takve retorike'', naveo je profesor Karamustafić.

Ugledni književnik i scenarista Josip Mlakić, autor antiratnog romana ''Živi i mrtvi'' prema kojem je snimljen poznati nagrađivani istoimeni film, govori da Gornji Vakuf-Uskoplje važi za ''grad slučaj'', ali nije tako...

''Ovdje od 1996. godine naovamo nije postojao nijedan međunacionalni incident ni nakon tolikog rata. Kad je nedavno bilo čitanje presude hrvatskoj šestorci sjatile su se ovdje novinarske ekipe. Ja sam im rekao da dolaze u pogoršan grad, da trebaju otići u Mostar i Sarajevo da snime kaos i nered, jer ovdje to nećete naći. Mi smo taoci te visoke politike. Sve te pozitivne stvari se ovdje doživljavaju logično'', reći će Mlakić.

Samo stvaraju antagonizme

Evo ilustracije. Odlaskom većeg broja Hrvata, koji zbog posjedovanja hrvatske putovnice lakše uspijevaju stići do Evrope, ističe Mlakić, gotovo sve firme u Gornjem Vakufu-Uskoplju su postale višenacionalne. Također, nije zabilježen ni najmanji incident. No, takve priče, ipak,  ne dolaze do bh. javnosti.

''Vidite, kompletan naš medijski prostor ''jede'' politika, i to s nekakvim temama koje samo stvaraju antagonizme. Mi na TV-u ne možemo vidjeti nikakav normalan prilog. Mi samo vidimo politička prepucavanja. Pogotovo otkako traje priča s Izbornim zakonom BiH. Zvecka se oružjem, priziva se rat. Mi samo to gledamo. Mada u ovakvim malim sredinama te stvari nisu u fokusu, ali mediji truju. Političari ne žele nikakve pouke izvući. Svi ti dobri primjeri iz male sredine ništa ne mogu da utječu na ''nekog gore'', samo se na nas utječe. Da mi na nekog utječemo, to je iluzija'', zaključio je Mlakić.

Krešo i Ferid

Divnu poruku nedavno je na društvenim mrežama napisao Krešimir Cvrtak, zahvaljujući svom treneru Feridu Beganoviću ''za sve godine odgoja kroz karate''. U nekoj drugoj zemlji, u neko normalnije vrijeme, ovo sigurno ne bi bilo vijest. U BiH i gradovima čije su veze smišljeno razarane sigurno jeste.

''Pokrenuli smo klub negdje 2004. godine. U početku su tu bila samo bošnjačka djeca. Prvi hrvatski član koji je došao bio je Ante Nikolić. U početku je bilo pitanje otkud i kako. Kasnije ga je pratio Krešo, pa mali Rajić i ostala djeca. Nikad nisam osjetio bilo kakvu tenziju. Njih je samo zanimao karate. Meni je bila čast da mojim učesnicima čestitam Božić, Uskrs, a oni meni Bajram. A što je najvažnije, i oni su to međusobno činili. Na takmičenjima su se uvijek bodrili jedni druge. Mi smo samo srušili imaginarne zidove. Kroz zajednički rad sve predrasude su razbijene. Treba djecu zbližavati i to je jedina budućnost'', ističe Beganović.

Mladi Cvrtak dodaje da je u početku želio trenirati nogomet, ali je spletom životnih okolnosti završio ''kod Ferida''. Nije se pokajao.

''Pošto je naš grad onako, kao, podijeljen, moja kuća je na, uvjetno kazano,  ''bošnjačkoj strani''. Ja to nikada nisam tako gledao. Trenirao sam 10 godina ''kod Bošnjaka''. Nikad nisam osjetio mržnju. Savjetovao bih mladima da ne misle uopće na takve stvari. Prije svega, svi smo mi ljudi. Priča o tim imaginarnim granicama mi je smiješna'', dodao je Cvrtak.

FARUK VELE/ins.ba

Može li PS Gornji Vakuf-Uskoplje kontrolisati sigurnosno stanje u ovoj općini?

Nakon što se Policijska stanica Gornji Vakuf-Uskoplje oglušila na upit vijećnika Hrvatske liste Gornji Vakuf-Uskoplje glede pitanja o sve učestalijim krivičnim djelima u ovoj općini isto pitanje na jučerašnjoj sjednici Skupštine SBK kantonalnom komesaru je uputio zastupnik Dražen Matišić.

Riječ je o mnogobrojnim teškim krađama pokretne imovine ali i nasilnim provalama u porodične domove čiji su vlasnici osim materijalne štete, nerijetko doživjeli i ozbiljnije neugodnosti.

Matišića, kao i prethodno vijećnike Općinskog vijeća Gornji Vakuf-Uskoplje zanima koje su konkretne preventivne radnje preduzete glede ovog problema, koliko je djela u zadnjih godinu dana rasvijetljeno te koliko je PS Gornji Vakuf-Uskoplje svojim resursima u stanju kontrolisati sigurnosno stanje na području ovo općine.

Dnevnik.ba

Njemačka traži 25.000 radnika: Njegovateljima nude oko 4.800 KM bruto plaće

Novi njemački ministar za zdravstvo Jens Spahn objavio je svojevrsni poziv za zapošljavanje njegovatelja, a naveo je i konkretne brojke kazavši da je trenutno otvoreno 17.000 radnih mjesta, dok će dodatno biti otvoreno njih još 8.000.

Riječ je o radnim mjestima koja su otvorena za građane Europske unije, zbog velike potrebe za radnicima iz ove grane medicine u Njemačkoj u prethodnom periodu.

Davorko Vidović, bivši ministar rada i socijalne skrbi u hrvatskoj vladi, konstatira kako su njega i skrb osoba treće životne dobi doslovno postali posebna grana njemačkog gospodarstva. Osim smještaja u ustanove, domove i hotele za starije osobe, njima je prilagođena i proizvodnja, čime je, po Vidoviću, stvorena industrija koja se mjeri u milijardama eura, piše Al Jazeera.

"U Njemačkoj su skloniji dati posao i preferirati Europljane, ljude koje su im bliži po kulturnim navikama. U tom smislu, Hrvatska i Hrvati, koji su tradicionalno poznati njemačkom tržištu rada, a vrijede kao prilično pouzdani i europeizirani, posebno su interesantni za tu vrstu djelatnosti", objašnjava Vidović.

Prema podacima njemačke Agencije za zapošljavanje, na koje se pozivaju tamošnji mediji, mjesečna plaća za zaposlene njegovatelj(ic)e iznosi 2.436 eura bruto (oko 4.800 KM), dok je za najamnike 205 eura (oko 400 KM) niža.

"Obično angažiraju po dvije osobe, pa netko 15 dana radi kao njegovatelj(ica), a drugih 15 dana odlazi kući dok ga na istom radnom mjestu zamjenjuje kolega ili kolegica. Iz hrvatske perspektive dobiju pristojnu plaću, iako su 24 sata na raspolaganju tim osobama. No, imaju smještaj, relativno solidno mogu zaraditi i pritom ne izgubiti kontakt s obitelji u domovini", dodaje Vidović.

Radiosarajevo.ba

Dodjelom kredita preduzeću TOM d.d. Vlada FBIH potiče razvoj privrede u Skopaljskoj dolini

Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Mostaru, na prijedlog ministarstva financija, između ostalih usvojila i Odluku o odobravanju korištenja slobodnih novčanih sredstava iz japanskih grantova (projekt "2KR i " I „NON PROJECT GRANT —AID") -protu vrijednosnog fonda.

Odlukom donesenom na prijedlog Komisija za replasman sredstava kredit u iznosu od četiri milijuna KM dodijeljen je privrednom društvu TOM d.d. Gornji Vakuf — Uskoplje. Odobrenim kreditnim sredstvima,   spomenuto preduzeće, jedno od najvećih i za privredu Skopaljske doline najznačajnijih preduzeća, proširit će postojeći posao obrade metala te proizvodnje i montaže nosivih i tehnoloških čeličnih konstrukcija kao i tehnološke opreme.

Na taj način preduzeće koje je jedan od nositelja privrednog razvitka ovog kraja, dobilo je priliku ne samo zadržati postojeća već i otvoriti nova radna mjesta. Ogroman je to poticaj ostanku ljudi u Gornjem Vakufu-Uskoplju ali i okolnim općinama koji je realiziran zahvaljujući zajedničkom angažiranju predstavnika lokalnih i federalnih tijela vlasti.

Artinfo.ba

Gornji Vakuf-Uskoplje: Premijerno prikazan film "Putevi duhana"

U prepunoj kino dvorani Centra za kulturu,  Gornji Vakuf-Uskoplje, održana je primjera dokumentarnog filma “Putevi duhana” čiju režiju potpisuje poznati hrvatski snimatelj Mirko Pivčević iz Splita, scenarij nagrađivani književnik Josip Mlakić.

Film koji je ispraćen dugim pljeskom nazočne publike bavi se osobama koje su svoju i egzistenciju svojih porodica održavali švercom duhana od Hercegovine, pa sve do Srednje Bosne.

Preživjeli svjedoci slikovito evociraju sjećanja na kakve načine i preko kojih barijera su prije 50 i nešto godina zarađivali novac švercajući duhan pod okriljem noći, kiše, snijega i oluja izbjegavajući respresivni policijski aparat iz razdoblja bivše Jugoslavije.

Koliko je taj švercerski put bio opasan, pokazuju i svjedočenja o policijskim ubistvima na tom švercerskom putu pojedinih članova njihovih porodica za koje nikada nije niko odgovarao. Izjave svjedoka u ovom kratkometražnom dokumentarcu ilustriraju igrane scene “švercera” koji su prije par mjeseci snimane na pitoresknim i snijegom zavijenim predjelima planina Raduša, Vrana, Čvrsnice, Makljena.

Film je potpomognut sredstvima Fondacije za kinematografiju i Hrvatskog audiovizualnog centra, a produkciju potpisuju producent Ivica Perić-Maradona iz produkcije Scena, Mario Vukadin iz produkcije Olimp. Dokumenatarni film “Putevi duhana” odrađen je uz saradnju s širokobriješkom produkcijskom kućom “Kadar”.

Hercegovačka premijera održat će se na ovogodišnjem Mediteran Film Festivalu, priopćeno je na stranicama MFF-a.

Dnevnik.ba

Kolektivne ugovore potpisala samo dva od četiri sindikata obrazovanja na području SBK/KSB

Nakon višemjesečnih pregovora, Kolektivne ugovore za djelatnost osnovnog i srednjeg obrazovanja prosvjetnih radnika na području Srednjobosanskog kantona danas su u Travniku pored premijera Vlade SBK/KSB Tahira Lende potpisali Muhamed Pajić, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja SBK/KSB i Nada Jukić, predsjednica Nezavisnog sindikata djelatnika srednjih škola.

Kolektivne ugovore nisu potpisali predstavnik Nezavisnog sindikata uposlenih u osnovnim školama SBK/KSB koji predstavlja zaposlene u osnovnim školama koje rade po nastavnom planu i programu, jer nisu mogli dokazati reprezentativnost i predstavnik Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja SBK koji je u posljednji čas tražio izmjene već usaglašenog Kolektivnog ugovora.

Lendo je ovom prilikom naglasio da je kolektivni ugovor važan akt koji prosvjetnim zaposlenicima garantuje sigurnost, a Katica Čerkez ministrica obrazovanja SBK/KSB je na pitanje novinara hoće li kolektivni ugovori stupiti na snagu, obzirom da ih nisu potpisali predstavnici svih sindikata, kazala da ugovori mogu biti objavljeni u Službenim novinama i postati važeći za sve, samo kad su u njima navedeni svi potpisnici.

Novi kolektivni ugovori za zaposlene u osnovnim školama znače ujednačavanje koeficijenta, te povećanje plate za većinu, dok zaposleni u srednjim školama zadržavaju iste koeficijente, iako su po važećem pravilniku trebali biti smanjeni.

Novum.ba

Kako je Muamer Zukić preporodio ŽRK Sloga 2013?

ŽRK Sloga 2013 iz Gornjeg Vakufa jedan je od najmlađih ženskih rukometnih kolektiva u Bosni i Hercegovini. Od ove sezone sa svojim “djevojčicama” prijavili su se za takmičenje u Prvoj ligi FBiH.

Mlada i neiskusna ekipa pored nekoliko dobrih utakmica i minimalnih poraza zabilježila je i dvije pobjede protiv ŽRK Živinice koji se nalaze na posljednjem mjestu prvoligaške tabele.

Nakon utakmice sa Hrasnicom na Ilidži i ubjedljivog poraza UO kluba odlučio je da je ekipi potrebna neka promjena za pozitivan šok i odlučio postavit sekretara kluba Muamera Zukića za trenera do kraja sezone. U svega sedam dana odrađeno je pet treninga i dvije utakmice od kojih jedna domaća protiv Krajine iz Cazina i druga gostujuća protiv ekipe Turbine u Jablanici. U obje utakmice Vakufljanke su slavile pobjede i tako na svom kontu sada imaju 12 bodova i sa velikim samopouzdanjem dočekuju derbi sa Iskrom iz Bugojna.

Naš portal je pratio utakmicu protiv Hrasnice i ono što je zanimljivo da je identična ekipa za samo sedam dana pretrpila pozitivan šok. U naredna dva duela izgledali su neprpeoznatljivo na terenu, a za komentar smo upitali i pomenutog Muamera Zukića.

“Prije svega hvala Vam za interes o radu našeg kluba, 90% trenutne seniorske ekipe je kod mene naučilo prve rukometne korake, prvi put susrele se sa rukometnom loptom. Smatram da ovu ekipi poznajem u dušu, imaju kvalitet, volju, ljubav i sve ono što je potrebno da bi igrale ovakvu ligu”, rekao je Zukić na početku razgovora za Sportske.ba, a zatim nastavio:

“Kada mi je UO ukazao povjerenje da vodim ekipu do kraja sezone najviše sam se bazirao na razgovoru sa djevojkama koje su izgubile samopouzdanje, ubjedio sam ih da imaju kvalitet i da samo trebaju malo više vjere u sebe. Već na prvom treningu sam dobio pozitivne odgovore da im se sviđa ono što radimo i da vjeruju da možemo napravit zajedno dobre stvari, što se i pokazalo. Ove dvije pobjede su nadamo se samo uvertira u ono što slijedi a to je derbi sa Iskrom iz Bugojna. U prvom zvaničnom derbiju u Bugojnu smo poraženi i nadamo se da će mo se uspjeti revanširat. Ovu priliku ću iskoristit da pozovem sve ljubitelje rukometa u našem gradu da nas podrže narednog vikenda u utakmici protiv Iskre jer ove mlada ekipa su djevojčice našeg Vakufa i one vrijede njihove pažnje.”

(H. Z./Sportske.ba)

  • Objavljeno u Sport

Vlada SBK obezbjedila novac za asfaltiranje 12 km puta Gornji Vakuf-Uskoplje – Novi Travnik

Vlada Srednjobosanskog kantona (SBK) prihvatila je u četvrtak odluku o dugoročnom kreditnom zaduženju, u iznosu od 18 miliona maraka, namijenjenom za izgradnju i rekonstrukciju regionalnih cesta u ovoj godini.

– Možemo reći da je ovo decenijska odluka, odnosno jedna od ključnih odluka Vlade u ovom mandatu – kazao je kantonalni premijer Tahir Lendo, tokom današnje sjednice.

Ovim novcem će biti financirana izgradnja i rekonstrukcija osam putnih pravaca, od čega će najviše, odnosno šest miliona maraka, biti izdvojeno za 12 kilometara dionice regionalne ceste Novi Travnik – Gornji Vakuf /Uskoplje, dok će pet miliona maraka biti uloženo u izgradnju sedam kilometara dionice regionalne ceste Dolac – Han Bila – Ovnak.

Direktor kantonalne Direkcije za ceste Sulejman Bečirević kazao je Feni kako se radi o kreditu od Razvojne banke Federacije BiH, čiji je rok otplate 12 godina.

– U prošloj i ovoj godini stanje SBK-a je finansijski stabilnije, pa su stečeni uvjeti za ovo kreditno zaduženje. Naime, Razvojna banka je napravila kreditnu liniju za financiranje projekata iz infrastrukture, koja je povoljnija jer je kamatna stopa smanjena na 2,5 posto, a rok otplate povećan na 12 godina. Inače bismo za izgradnju i rekonstrukciju ovih putnih pravaca trebali deset godina, a s ovim kreditom ćemo to uradit za godinu i pol do dvije – kazao je Bečirević.

Dodao je kako će Direkcija u ovoj godini utrošiti i pet milijuna maraka vlastitih sredstava za izgradnju, rekonstrukciju i održavanje cesta.

Istovremeno se, kako kaže, radi na inicijativi Federalnog ministarstva prometa i komunikacija da se Federacija BiH, za sanaciju regionalnih cesta, zaduži kod Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

– Taj kredit bi bio namijenjen za županijske direkcije cesta i mi bismo mogli računati na dodatnih 16 miliona maraka. Ta sredstva bi mogla biti operativna 2019. godine  – kazao je on.

Bečirević je istaknuo kako je od 2001. godine u SBK-u modernizirano 96 kilometara regionalnih cesta, u što je uloženo ukupno 52 milona maraka.

FENA

VIDEO: Bosna i Hercegovina 8. na svjetskoj listi izvoznika maline

Malina je vodeća kultura kada je riječ o izvozu u sektoru voća i povrća iz BiH. U prošloj godini, uprkos svim problemima, ostvaren je izvoz od 71 milion KM, a BiH je sada 8. na svjetskoj listi zemalja izvoznica. Zašto država nije prepoznala potencijal i koji su to problemi s kojima se suočavaju?

- Možemo reći da je prošle godine najveći izazov za proizvođače malina bila cijena koja je bila prisutna. Ona je bila na dosta niskom nivou pogotovo ako poredimo sa prošlim godinama gdje je trend bio u uzlaznoj putanji. Jedan od izazova koje je zadesio proizvođače prošle godine jestu i nepovoljni vremenski uslovi, kao što je kasni mraz u aprilu koji je dosta umanjio rod maline, kazao je  Armin Kurbegović iz Saveza proizvođača jagodičastog voća BiH.

Problem bh. proizvođača je nekontrolirano širenje ove proizvodnje i sadnje, zbog čega je treba staviti u sistem. Kurbegović je ukazao i na to da je neophodno da građani u BiH treba da više koriste domaći proizvod.

- Fokus se treba prebaciti s kvantiteta na kvalitet, na povećanje prosječnih prinosa i na smanjenje zasada proizvodnih površina jer je u posljednje vrijeme fokus samo na širenju proizvodnje. Došlo je do smanjenja potražnje ne tržištu, a ne možemo se takmičiti kvantitetom, ističe Kurbegović.

Alfa TV

U SBK najniža, a u Kantonu Sarajevo najveća plata u FBiH

Troškovi života u BiH rastu iz godine u godinu, a plate stagniraju ili se smanjuju. Tako je cijena potrošačke korpe četveročlane porodice viša od 1.800 KM prema posljednjim zvaničnim podacima entitetskih saveza sindikata, a minimalna plata iznosi 406 KM. Četveročlane porodice većinom spajaju kraj s krajem, režu troškove i zadužuju se kako bi preživjele od 1. do 1. svaki mjesec.

Pritom, cijene i primanja variraju od opštine do opštine i od grada do grada, pa je u nekim dijelovima ovaj nesklad između primanja i potrošnje još veći.

Niže plate u 2017.

Prema podacima koje je objavio Zavod za statistiku Republike Srpske vidljivo je da se u RS lošije živjelo prošle godine u odnosu na 2016. godinu. Naime prosječna plata u RS za prošlu godinu manja je za pet maraka nego 2016, kada je iznosila 836 KM, i bila najviša od 2013. godine.

Takođe evidentno je i da zaposleni u skoro dvije trećine opština u Republici Srpskoj prošle godine nisu mogli zaraditi ni prosječnu platu, koja je iznosila 831 marku, dok je 27 lokalnih zajednica plata bila iznad prosječne, i to u opštinama koje imaju rudnike, termo i hidroelektrane, te šume - Stanarima, i to 1.180 KM, Ugljeviku -1.135 KM, te u Gacku, gdje se u prosjeku zarađivalo 997 maraka. Platu veću od prosjeka zarađivali su i građani Banjaluke - 958 KM, te građani Istočnog Drvara čija je prosječena plata iznosila 923 KM.

Sa druge strane, najmanje plate bile su u Kupresu, i to 504 KM, Donjem Žabaru, 564 KM, i Jezeru, gdje je prosječna isplata bila 571 KM u neto iznosu. U pitanju su nerazvijene ili izrazito nerazvijene lokalne zajednice.

Plate u FBiH

Što se tiče iznosa prosječnih neto plata u Federaciji BiH, njih je nedavno istražio portal Poslovni svijet. Prema njihovom istraživanju, najviša prosječna neto plata u Federaciji BiH je u sarajevskoj opštini Centar i iznosila je 1.197 KM, dok je najniža registrovana u Doboj-istoku u visini od 532 KM.

Druga po redu s najvišom prosječnom neto platom je opština Ravno, koja pripada Hercegovačko-neretvanskom kantonu sa 1.161 KM.

Posmatrano po kantonima, najviša prosječna neto plata u prošloj godini bila je u Kantonu Sarajevo 1.018 KM, ali je, nakon Centra, druga opšina s najvišom prosječnom platom opština Novo Sarajevo sa 1.115 KM, a slijedi opština Stari grad u Sarajevu sa 1.027 KM.

Opština s najnižom platom u KS je Ilijaš, iznosila je 638 KM.

U Zeničko-dobojskom kantonu najviša prosječna plata bila je u Kaknju - 969 KM i viša je u dnosu na Zenicu za 124 KM.

Najniža prosječna plata u ZDK bila je u Žepču - 545 KM, a zatim u Olovu - 613 KM.

Kada je u pitanju Tuzlanski kanton, očekivano najviša prosječna plata u prošloj godini bila je u Tuzli - 874 KM, a slijede Banovići sa 844 KM.

Najniža plata u tom kantonu je bila u Doboj-istoku 532 KM.

U Srednjobosanskom kantonu najviša prosječna neto plata je u Dobretićima - 913 KM, dok je u Travniku iznosila 661 maraka. U  Srednjobosanskom kantonu su inače najniže plate u FBiH.

U Hercegovačko-neretvanskon kantonu najviša plaža bila je, u opštini Ravno - 1.161 KM, a zatim u Gradu Mostaru 1.042 KM. U Jablanici prosječna plata iznosila je 942 KM, a u Konjicu 766 KM.

U Livanjskom kantonu iznos prosječne plate prednjači u Bosanskom Grahovu 1.006 KM, u Livnu 905 KM, a Kupresu 902 KM.

U Unsko -sanskom kantonu je zabilježeno da je u Bihaću prosječna plata 929 KM, a u Velikoj Kladuši 738 KM.

6yka.com

Priključi se za RSS feed