Drugi pišu

E-pošta: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Delegacija organizacije porodica šehida i poginulih boraca iz Gornjeg Vakufa boravila u posjeti općini Visoko

Organizacija porodica šehida i poginulih boraca iz Gornjeg Vakufa, kao i prethodnih godina, tako i ove godine, obilježila je 23. godišnjicu pogibije boraca svojih brigada. Na teritoriji općine Visoko, 30.6.1995. godine, na Vratničkom ratištu, svoje mlade živote za odbranu naše države dali su: Muharem Hadžiabdić, dobitnik priznanja „Zlatni ljiljan“, Davud Begović i Nihad Omeragić.

U petak, 13. jula, delegacija je obišla Vratničko ratište  i položila cvijeće na Centralnom spomen obilježju u Visokom.

Povodom ovog datuma, Općina Visoko je upriličila prijem delegacije iz Gornjeg Vakufa, koju su sačinjavali članovi porodica šehida, predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti na čelu sa načelnikom Općine, Seadom Čauševićem, i članovi Organizacije porodica šehida i poginulih boraca Gornji Vakuf.

Na sastanku se razgovaralo o značaju obilježavanja godišnjice pogibije ratnih heroja, koji su zajedno sa svojim saborcima zaslužni za opstanak BiH.

Press Općine Visoko

Novi prostor za mlade iz Bistrice

Mladi Bistrice,  naselja u sklopu općine Gornji Vakuf – Uskoplje, konačno su dobili svoj prostor. Grupa mladih entuzijasta okupljena oko Udruženja građana Bistrica, a uz pomoć svoje mjesne zajednice, uspjela je osigurati i osposobiti prostor za mlade u sklopu osnovne škole koja se nalazi u ovom mjestu, te ovom inicijativom ponuditi mladim ljudima mjesto za okupljanje, druženje, održavanje radionica, predavanja i seminara.

U osiguravanju mjesta za mlade učestvovao je i Institut za razvoj mladih KULT koji godinama brine o ovoj populaciji i nastoji doprinijeti u kreiranju boljeg položaja za mlade u Bosni i Hercegovini.

Dodatni značaj ovoj inicijativi daje i činjenica da većina mladih u BiH nije zadovoljna mogućnostima koje im se nude, a kada se govori o kvalitetu slobodnog vremena, što je naročito izraženo u manjim i ruralnim sredinama zemlje.

Osiguravanjem ovakvog prostora, mladima su osigurani i dodatni sadržaji koji su im neophodni za napredak i razvoj. U novim prostorijama u narednom periodu moći će besplatno koristiti internet, imati prostor za učenje ili besplatno koristiti teretanu.

Nevjerovatna energija koju ovi mladi ljudi nose u sebi i njihova istrajnost, pokazatelji su da se želja, trud i rad isplate i prepoznaju od strane mještana, lokalnih vlasti i donatora koji su im pomogli samoinicijativno.

Provođenje inicijative Institut za razvoj mladih KULT podržao je u okviru realizacije Lokalnih građanskih inicijativa na području cijele Bosne i Hercegovine.

Lokalna građanska inicijativa (LGI) jeste akcija, aktivnost građana/ki usmjerena na poboljšanje stanja u lokalnoj zajednici i društvu u kojem žive. U građanske aktivnosti mogu se uključiti građani/ke pojedinačno ili zajednički, a sve s ciljem ukazivanja na konkretne probleme i rješavanja problema u zajednici u kojoj žive.

Mladi.org

Gornji Vakuf-Uskoplje: Višak prihoda Općina ulaže u infrastrukturu

Planirano je da oko 300.000 KM bude utrošeno na rekonstrukciju glavne gradske ulice, a 200.000 KM na rekonstrukciju puteva i mostova na teritoriji općine - kazao je načelnik Gornjeg Vakufa-Uskoplja Sead Čaušević.

Općinsko vijeće Gornji Vakuf-Uskoplje usvojilo je jučer predložene izmjene i dopune budžetaa tog grada za 2018.

Rebalansom budžeta, predviđeno je da višak prihoda iz 2016. i 2017. u iznosu od 600.000 KM bude utrošen u ovoj godini na kapitalne investicije.

- Između ostalog, planirano je da oko 300.000 KM bude utrošeno na rekonstrukciju glavne gradske ulice, a 200.000 KM na rekonstrukciju puteva i mostova na teritoriji općine - kazao je načelnik Gornjeg Vakufa-Uskoplja Sead Čaušević, prenosi Fena.

Po njegovim riječima, dio raspoloživih sredstava bit će utrošen za nabavku servera za video kamere u sklopu aktivnosti koju provodi MUPSBK-a, kao i za izradu adresnog registra, odnosno označavanje ulica i stambenih objekata u gradu.

Prijedlog rebalansa dobio je podršku 17 vijećnika, dok su tri bila suzdržana.

Dnevnik.ba

Dragan Soldo iz sela Ričica kod Gornjeg Vakufa-Uskoplja: Dok ima Solda, bit će i pčelarstva!

Pčelarstvo u porodici Soldo njeguje se više od stotinu godina. Dragan se sjeća kako je njegov otac Ivan pčelario sa više od dvije stotine košnica. Bio je jedan od najjačih pčelara u uskopljanskoj dolini. Brat Vlado kupio košnice od hoddže u Kiseljaku

Na magistralnom putu M17 koji povezuje Gornji Vakuf – Uskoplje i Bugojno, smješteno je jedno od mnogih bosanskohercegovačkih sela koje nose naziv Ričica. U ovom selu na desnoj strani rijeke Vrbasa, ljudi su, u slozi i sreći, zajedno živjeli vijekovima.

Ovu tvrdnju potkrijepit ćemo i historijskim zapisima koji govore kako je Ričica u toku srednjeg vijeka bila gusto naseljena. O blagostanju tog perioda govori i 66 stećaka, nijemih svjedoka kojima ni turobno vrijeme nije moglo učiniti ništa. U selu se nalaze i ruševine kule begova Bušatlića.

Danas, dvadeset i nešto godina poslije rata, Ričica opet diše punim plućima. Na ulazu u selo dočekale su nas obnovljene kuće, novi asfalt kroz cijelo selo, dvorišta prepuna raznovrsnog cvijeća i nadasve radišni seljani koji su se uveliko pripremali za zimu. Jednog vikenda u Ričici smo pronašli i 55-godišnjeg pčelara Dragana Soldu.

Višestoljetna tradicija

Od ponedjeljka do petka, Dragana Soldu možete pronaći u sarajevskoj ulici Fehima E. Ćurčića na broju 6 gdje radi kao glavni inspektor u Sektoru prometa i komunikacija pri federalnoj Upravi za inspekcijske poslove. Već u petak navečer, Dragan je sa svojom porodicom u rodnom selu Ričica.

„Nakon napornog tjedna, lijepo je doći u svoj dom i odmoriti se – kaže Dragan na početku našeg razgovora.

Pčelarstvo u porodici Soldo njeguje se više od stotinu godina. Dragan se sjeća kako je njegov otac Ivan pčelario sa više od dvije stotine košnica. Bio je jedan od najjačih pčelara u uskopljanskoj dolini.

„Uz njega smo moja braća i ja učili o pčelarstvu. Poslije škole, obavezne lekcije bile su u pčelinjaku. Međutim, tata je umro kad sam završavao šesti razred osnovne škole. Nismo htjeli prekidati tradiciju pčelarenja, tako da smo se brat Vlado i ja još aktivnije počeli baviti ovim plemenitim i slatkim pozivom – kaže Drago.

Osim Vlade, Drago je još imao devetero braće i sestara. Radili su i živjeli kao jedno pčelinje društvo. Organizovano, mukotrpno i uvijek pošteno. Jedni drugima su pomagali oko domaćih zadaća, oko posla u kući i van nje.

Košnice od hodže

Posljednji rat značio je i kratak prekid u pčelarenju. Međutim, Dragan nije dugo čekao da ponovo oformi pčelinjak. Od hodže iz Kiseljaka uzeo je pet društava. Danas pčelari sa nešto više od 20 košnica, na nekoliko nastavaka.

„Brat Vlado, inače zaljubljenik u lov, danas ima oko dvjestotinjak košnica. U tim toplijim krajevima je i mojih desetak društava. Što se meda tiče, uvijek se može izvrcati za naše potrebe – kaže Drago, te dodaje kako ima odličnu saradnju sa Jusufom Petrovićem, jednim od najboljih uzgajivača matica u našoj zemlji.

Aktivan je član Udruženja pčelara “Smrča” u ovom gradu na Vrbasu. Kako kaže, pamti i bolje dane, kada se na ovom području više pčelarilo, kada su pčele više donosile.

„Još uvijek smo prepoznatljivi po livadskom medu. Naše područje baš i nije toliko medonosno, kao recimo Hercegovina ili Posavina. Ali, radišne pčele sebi nađu dovoljno polena i nektara – kaže Dragan.

Kada dođe vrijeme vrcanja, miris meda i polena prekrije selo, a pjesma i ples pčela je nešto što veseli seljane.

– Pčele su najupornija bića na planeti i gledati ih kako rade, za čovjeka može biti samo inspiracija – završava Drago.

Pjesme oko kuće

Osim pčelinjaka, oko porodične kuće Solda mogu se vidjeti i razne vrste peradi. Tu su morke, kokoške, paunovi i ćurke.

„Lijepo je čuti svako jutro njihovu zajedničku pjesmu – kaže Drago. Ponekad su vrlo bučne, i kad se rasprše, glasno se dozivaju, ali i isprekidanim glasovima se međusobno upozoravaju na opasnost – kaže Drago.

(bhpčelar/J. H.)

Edin Hadžiabdić novi trener ŽRK Sloga Gornji Vakuf-Uskoplje

Hadžiabdić je na tu funkciju imenovan na sjednici Upravnog odbora federalnog prvoligaša.

On je rođen 21.11.1979. godine u Beogradu. U Gornjem Vakufu je završio osnovnu i srednju školu. Nakon završetka srednje škole 2003. godine u Mostaru upisao fakultet za Sport (DIF). Stekao zvanje diplomirani profesor Sporta sa usmjerenjem na rukomet.

Rukometnu karijeru počeo 1996.godine u Slogi gdje je imao više nego uspješne nastupe, još je nastupao za bugojansku Iskru i mostarski Velež. U trenerskoj karijeri sa velikim uspjehom vodio pionire, kadete i juniore Veleža.

Sportske.ba

  • Objavljeno u Sport

U kantonalnom budžetu SBK-a 6,7 miliona KM suficita

Skupština SBK-a danas je usvojila Izvještaj o izvršenju budžeta SBK-a za 2017. godinu u kojem je navedeno kako je u prošloj godini ostvaren suficit od oko 6,7 miliona maraka.

Ministar finansija Zoran Marković pojasnio je kako je višak novca utrošen na saniranje deficita iz prethodnih godina.

Iznimno sam zadovoljan prošlom godinom, sve naše obveze su plaćene, doprinosi na plaće idu redovno. Zbog povećanja priljeva prošle godine, što je nastavljeno i u ovoj godini, nadamo se poboljšanju standarda naših uposlenika i već ovog mjeseca ide isplata cijelog regresa, kazao je Marković.

Tijekom rasprave, zastupnici SDP-a u istaknuli su kako ostvareni suficit nije rezultat dobrog rada Vlade, nego povećanja prihoda od PDV-a.

A to znači i da je bilo povećanja cijena, pa je bitno to spomenuti kako ne bismo ostali neinformirani i stekli dojam da je Vlada zaista radila dobro, kazao je zastupnik te stranke Senad Selimović.

Na njegovu primjedbu odgovorio je predsjedatelj Skupštine SBK-a Josip Kvasina (HDZ BiH) koji je kazao da su prihodi od PDV-a u prošloj godini bili za dva milijuna maraka manji nego 2016. godine te da je do suficita doveo rast drugih prihoda.

Kantonalna skupština usvojila je i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o šumama kojim je, kako je potvrdio premijer Tahir Lendo, među ostalim, predviđeno uvećanje plaća šumarima za 20 posto, što će proračun koštati oko 200.000 maraka godišnje.

Lendo je novinarima kazao da SBK ima novac za tu namjenu, dodavši kako su oni koji čuvaju šume do sada bili diskriminirani.

Radnici Uprave za šumarstvo imali su pravo na posebne uvjete rada, ali oni do sada, za razliku od drugih kantona, nikada nisu bili priznati. Stoga je Vlada željela ispraviti tu grešku prema njima te trajno riješiti pitanje naknade za posebne uvjete rada, kazao je Lendo.

FENA

Penzionerka Zijada Musa iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja uzgaja jagode i maline

Obilje slobodnog vremena, koje je stekla odlaskom u penziju, Zijada Musa iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja nastojala je, kaže, iskoristiti na najbolji način.

Počela se baviti poljoprivredom, i prije tri godine u naselju Vrse formirala plantažu jagoda.

- Iz Italije smo nabavili sortu 'arosa' i nismo se pokajali, jer joj ovo podneblje savršeno odgovara. I analiza zemljišta, koju smo uradili, potvrdila je odlične uvjete za uzgoj jagoda na ovom području - kazala je.

Dodaje da je veoma zadovoljna dosadašnjim urodom i kvalitetom jagode, ali da je otkupna cijena jednog kilograma jagode prošle godine bila destimulirajuća za poljoprivrednike.

- Jagodu smo predavali kupcima po cijeni od 2-3 KM, a pred kraj sezone i za 1 KM. Mislim da bi neka realna cijena, ako uzmemo u obzir uloženi trud i sredstva, trebala biti oko 3,5 KM - naglasila je.

Slično razmišlja i njena kćerka Melisa, pokazujući na obližnji malinjak koji je, također, u njihovom vlasništvu.

-Malinjak je star četiri godine, a uzgajamo sorte 'miker' i 'vilamet. Krenuli smo s nule, nismo imali ni pumpe za prskanje, ni motora za vodu, ni kopačicu... Napornim radom smo sve stekli - naglasila je. 

Ova mlada žena, koja je u aprilu magistrirala sigurnosne i mirovne studije a prije jedanaest mjeseci postala majka, vidi perspektivu u svom gradu.

Sa suprugom koji je zaposlen u preduzeću ATT, planira se i ubudućnosti baviti poljoprivredom, pa i ako bude u prilici da dobije stalni posao.

-Jednostavno, volim  zemlju i prirodu. Volim doći ovdje, na svoje, raditi i slušati cvrkut ptica. Vjerujem da će se trud isplatiti i da ćemo, na kraju, svi biti zadovoljni - zaključila je Melisa.

(Vijesti.ba / FENA)

Udruženje ‘Zdrava malina’ iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja pomaže svoje članove

Od marta 2017. na području općine Gornji Vakuf-Uskoplje djeluje udruženje “Zdrava malina“, osnovano radi pružanja pomoći poljoprivrednicima iz toga grada.

Kako je Feni kazala predsjednica ovog udruženja Naila Čaušević, kroz aktivnosti koje su do sada provedene uspješno je realizirano nekoliko projekata.

-Posebno je važan projekt iz decembru prošle godine, kada su članovi našeg udruženja dobili poljoprivredne mašine. Oni su u projektu sudjelovali s 30 posto sredstava, isti iznos osigurala je Općina, a 40 posto IFAD – naglasila je.

Ističe da je apliciranje za projekte, kojima bi se unaprijedila oblast poljoprivrede i omogućilo da što veći broj ljudi zarađuje za život na vlastitim imanjima, jedan od prioriteta u budućem radu spomenutog udruženja.

Dodaje da su, nakon prošlogodišnje niske otkupne cijene maline, uzgajivači razočarani i destimulirani, te da su neki od njih iskorijenili zasade, s kojih su ranijih godina ubirali značajne prihode.

Vjeruje da će predstojeća sezona biti puno bolja za malinare, iako se ovih dana pojavila vijest da će otkupna cijena kilograma maline biti 1,5 KM, odnosno akontativna 0,80 KM.

-To su stvarno mizerna sredstva, ako se uzmu u obzir svi troškovi uzgoja maline. Nadam se da će cijena biti takva da će uzgajivači malina moći pokriti sve te troškove i da će nešto pritom i zaraditi – kazala je Čaušević.

Bez obzira na trenutno stanje u bh. malinarstvu, kaže da je zadovoljna i sretna što se i sama, u nedostatku posla, pošla baviti uzgojem malina zajedno sa suprugom Muamerom i ostalim članovima porodice.

-Imam dvoje male djece i trenutno ne bih mogla otići raditi u neku firmu. Osim toga, u manjoj lokalnoj zajednici teško je pronaći posao pa i ako, kao što je to u mom slučaju, imate fakultetsku diplomu – naglasila je.

Zaključuje da su poljoprivreda i zemlja “najbolji lijek i način da se pobjegne od svakodnevnih, teških tema koje opterećuju ljude u BiH“.

FENA

Hoće li zaista doći do gašenja malinarstva u BIH?

Malinarstvo u BiH je, bar nakratko, poboljšalo finansijsku situaciju kod poljoprivrednika u našoj zemlji. Popularna cijena otkupa dovela je do toga da se malinarstvom počne baviti većina poljoprivrednika, a zabilježeni su slučajevi pada proizvodnje drugih kultura.

Slična situacija je i u SBK koji je jedan od aktivnijih malinarskih krajeva. Dunumi zemljišta zasijani su malinom, a od prošle godine tinja nezadovoljstvo malinara kada je u pitanju otkupna cijena, te je organizovan i niz protesta usmjeren prema otkupljivačima.

Klix.ba donosi priču o strahovanjima malinara u FBiH, jer je, navodno, u Tuzlanskom kantonu određena akontativna cijena maline, koja iznosi 0.8 KM, dok bi u konačnici kilogram mogao doseći maksimalnu cijenu od 1.5 KM.

Almir Dedić iz Udruženja malinara TK poručio je da je dodatno problem i zatvaranje hladnjača čime su malinari ovog kraja praktično ostali bez otkupljivača.

U SBK je situacija povoljnija, jer nisu zabilježeni slučajevi gašenja otkupnih stanica. I u ovom Kantonu govori se o potencijalnoj cijeni koja bi mogla doseći 1.5 KM.

U odnosu na situaciju od prije 2-3 godine cijena maline opala je za 50%, što predstavlja probleme za mnoge poljoprivrednike/malinare, a problem je veći ako se zna da su pojedinci kreditnim zaduženjima finansirali pokretanje malinjaka.

Ipak stručnjaci su na više skupova poručivali da se konačna cijena maline ne može tačno znati do kraja sezone, jer je diktira svjetsko tržište. Malinari pak stoje pri tome da je 3 KM cijena ispod koje se malina ne bi treba prodavati kada se saberu troškovi i ulaganja.

Novum.ba

Vakufske “djevojčice” i budućnost bh. rukometa

U svojoj premijernoj sezoni u seniorskoj konkurenciji (Prva liga FBiH), rukometašice Sloge iz Gornjeg Vakufa zauzele su šestu poziciju.

Ovo se može okarakterisati kao dobar rezultat, obzirom da tim praktički čine “djevojčice” rođene od 2001. do 2004. godine. Sredina i sistem u kojem radi Sloga, s pravom nam može garantovati da je ovo klub budućnosti. To su i pokazale u proljetnom djelu prvenstva kada su između ostalih savladale Krajinu, Iskru Bugojno, Turbinu…

Čisto kroz objektivni pogled i cijelokupno gledište stanja u ženskom bh. rukometu, “djevojčice” iz Gronjeg Vakufa- Uskoplja u sezonama koje dolaze bit će pravo osvježenje na bh. rukometnoj sceni.

Da se ozbiljno radi i zrelo pristupa ovim “djevojčicama”, dokaz je i ova sezona kada je Sloga u prvom seniorskom “ringu” dala i reprezentativku BiH. Na EHF/IFHF Trophy Women's turnir u Tuzli među stativama naše reprezentacije stajat će Asja Sofić, upravo jedna od tih talentovanih rukometašica iz ove male čaršije u kanjonu Vrbasa.

Pored Asje ima tu još nekoliko izuetno taletnovanih igračica koje će se sigurno naći na radarima selektora U16 pa i U14 reprezentacije naše države.

Sistemski rad na čelu sa predsjednikom Adilom Osmanagićem (najmlađim predsjednikom jednog kluba u BiH, 1985. godište) daje sve ljepšu sliku ove rukometne čaršije koja je nedavno proslavila svoje rukometaše koji su došli na mali korak od PLBiH. Istim koracima će uskoro i njihove kolegice, a to će pokazati sezone ispred nas. Pored predsjednika Osmanagića veliki dio zasluga pripada trenerima Junusu Čajdinu, Muameru Zukiću, Ismetu Hadžiabuliću, te funkcionerima Senadu Orhanu i Ensaru Hadžiabdiću. Za medicinski dio brinu se doktori Almir Gudić, Amna Karamustafić i Aldin Avdibašić.

Možda ne u narednoj, ali sugrno u periodu od 2-3 godine dok još skupe iskustva i utakmica, “Sile” će predstavljati ozbiljnog protivnika i u najjačem rangu bh. rukometa.

Talenat, rad, želju, volju, imaju i s ponosom brane boje svoje Sloge, a njihova imena su: Džana Sofić, Asja Sofić, Merima Muminović, Naila Muminović, Almina Šehić, Aida Ćatić, Aida Pokvić, Aida Abazović, Dželila Zukić, Amila Frlj, Alisa Adžemović, Amra Omerović, Dalila Abazović, Amina Duratbegović, Amila Ljubunčić, Lejla Karamustafić, Amina Polić, Amina Hadžiabdić, Edisa Bušatlić, Selma Hozić, Ismihana Đelihodžić, Irma Šeketa, Dalal Čajdin, Irma Milanović, Naida Milanović, Ema Jareb, Elna Gudić, Negra Karamustafić, Ilhana Čaušević, Aida Muminović, Alma Gvozden, Lejla Džemat.

(Haris Zilić/Sportske.ba)

  • Objavljeno u Sport
Priključi se za RSS feed