Dnevni avaz

E-pošta: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

GORNJI VAKUF-USKOPLJE: Vatrogasnoj jedinici treba više mladih ljudi

Vatrogasna jedinica u Gornjem Vakufu-Uskoplju je godinama djelovala kao dobrovoljno društvo, da bi je 2012. godine u svoje okrilje uzela Općina.

Izvor finansiranja

Na ovaj način su vatrogasci postali zaposlenici Civilne zaštite te se finansiraju iz općinskog budžeta.

Prema riječima komandira Vatrogasne jedinice Gornji Vakuf-Uskoplje Nermina Demirovića, na ovaj način je ova ustanova spašena, jer više nije mogla opstajati bez stalnog izvora finansiranja.

- Najveći nedostatak naše jedinice je manjak ljudstva. Neophodno je povećati broj vatrogasaca i dovesti mlađe ljude. Najmlađi od nas pet uposlenih ima 44 godine. Potrebno je educirati dobrovoljce te pripremiti rezervne volontere koji nam mogu priskočiti u pomoć u slučaju većih intervencija - kazao je Demirović.

U prošloj godini su imali 92 intervencije, od toga je bio 21 požar na građevinskim objektima, 19 puta je gorjela trava i nisko rastinje, te 19 puta šuma. Petnaest požara je uzrokovano zapaljenjem smeća, a osam neodržavanjem dimnjaka. U pet nesreća su morali intervenirati, a, nažalost, bilo ih je i sa smrtnim ishodom. Bilo je i 10 tehničkih intervencija te dva požara na elektroinstalacijama.

Parkirani automobili

- Zimi nam, osim brojnih požara na dimnjacima, problem prave i požari u kontejnerima, u koje građani istovremeno ubacuju i pepeo i papir i karton. Uz sve to, parkirani automobili na nedozvoljenim mjestima i na trotoarima im onemogućavaju da pravovremeno stignu do požarišta – objašnjava Demirović.

Djeca zovu 123

Demirović je uputio apel građanima da redovno čiste dimnjake te da ne dopuštaju djeci da zovu na besplatni broj 123, jer je on samo za hitne slučajeve.

- Dosta puta nas ne mogu dobiti ljudi koji su u potrebi zato što neko nije spustio slušalicu pa je linija zauzeta – kaže Demirović.

N. Čaušević/Avaz.ba

FOTO: U Voljicu grtalica skliznula s puta

Zbog obilnih snježnih padavina u proteklim danima, na putevima širom BiH zabilježeni su brojni zastoji u saobraćaju.

Ugaženi snijeg i led na kolovozu, ali i neažurnost zimskih službi, na pojedinim putnim pravcima stvaraju kilometarske kolone vozila.

U mjestu Voljice kod Gornjeg Vakufa-Uskoplja jutros je grtalica tokom čišćenja snijega prema naselju Gornje Voljice skliznula s puta i ekipe zimske službe uz pomoć drugih radnih mašina pokušavaju je izvući.

Vozače se upozorava na oprez i zastoj na ovom dijelu puta.

Avaz.ba

Video iz Prozora: Jedan čisti snijeg, četvorica ga prate

Iako je očito da zimske službe imaju na raspolaganju dovoljno radne snage, većina ih nije uključena u poslove čišćenja snijega.

Snijeg koji proteklih dana svakodnevno pada stvorio je probleme ljudima širom BiH. Iako je očito da zimske službe imaju na raspolaganju dovoljno radne snage, većina ih nije uključena u poslove čišćenja snijega.

Tako se na društvenim mrežama pojavio video iz Prozora na kojem se vidi kako jedan od uposlenika zimske službe čisti snijeg pomoću ručne mašine, a za njim idu četvorica kolega, prateći ga i ne učestvujući u poslu.

Avaz.ba

Spremate se za Njemačku? To vam je najpametnije, a ove plaće možete očekivati

Uprkos velikom broju ljudi koji su odlučili otići u Njemačku da rade, ovoj državi i dalje nedostaje čak 1.200.000 radnika. Ali koji su to poslovi koji se najviše traže i koliko su zaista plaćeni?

Sudeći prema njemačkim stranicama za zapošljavanje, kao i stranici njihove nacionalne službe za zapošljavanje, najviše poslova koji se nude podrazumijevaju puno radno vrijeme.

Ponuđenih poslova je najviše u Berlinu. Dvostruko manje poslova se nudi u Minhenu i Hamburgu, a velika potražnja s više od 10.000 radnih mjesta je i u Kelnu, Štutgardu i Dizeldorfu.

Na listi deficitarnih je veliki broj zanimanja, od zanatskih do onih za radnike s visokom stručnom spremom.

Poslovi koje niko ne želi

Na jednoj od vodećih njemačkih stranica za pretraživanje poslova navodi se da je najveća potreba za prodavačima, pa više od 4.000 poslodavaca nudi posao prodavača u svojim trgovinskim objektima. Na drugom mjestu su menadžeri prodaje, a na trećem komercijalisti, tako da je najveća potreba za radnom snagom u Njemačkoj upravo u oblasti trgovine.

Kada je riječ o plaćama, one se kreću u prosjeku za prodavača između 1.700 i 1.800 eura.

Među najtraženijim poslovima su i vozači i vozači viljuškara, koji novac dobivaju po radnom satu, a on se u prosjeku plaća oko 14 eura. Traže se i automehaničari i radnici osiguranja koji mogu dobiti i 16 eura po satu na pojedinim mjestima, a velika je potražnja i za osobama koje će raditi skladištenje robe, ali i sezonske poslove poput berača određenog voća.

Nijemcima nedostaju i zanatlije poput vulkanizera i zavarivača, a od poslova za koje vam ne treba diploma traže se i čistači, čija se plaća kreće do 1.800 eura mjesečno.

Velika potreba je i za radnicima u proizvodnji, a u zavisnosti od mjesta i iskustva, radni sat se naplaćuje od 10 do 16 eura.

Koje su branše najplaćenije u Njemačkoj

Studije StepStona, stranice za pretraživanje poslova, pokazuju da je naplaćenija branša u Njemačkoj farmaceutska industrija. U njoj su bruto primanja na godišnjem nivou 69.377 eura, nešto manje imaju zaposleni u bankarstvu, a na trećem mjestu je autoindustrija.

Na četvrtom mjestu su zaposleni u hemijskoj i naftnoj industriji, a na petom radnici u mašinskoj s plaćama na godišnjem nivou od 65.353 eura.

Avaz.ba

FOTO: Nepregledna kolona ljudi na bolji svijet ispratila Dževada Čorbadžića

Na mjesnom haremu Haljinovci-Lišani u Bijelom Polju, sjeverno od Mostara klanjana je dženaza Dževadu Čorbadžiću (46), tragično stradalom radniku građevinske firme „Izgradnja-Tojaga“.

Nepregledna kolona ljudi prisustvovala je dženazi ovog, kako je to rekao mjesni imam, čovjeka od povjerenja, koji je „preselio na način da je zarađivao za svoju porodicu“. Imam se posebno obratio njegovoj porodici, sinovima Adinu i Edinu te braći Sejadu i Zijadu, kazavši da je teško izgubiti najmilijeg, onog kojeg voliš i koji ti je prirastao srcu...

Osim Čorbadžićevih kolega, dženazi su prisustvovali i brojni uposlenici drugih mostarskih firmi, drugovi njegovih sinova, komšije, prijatelji, ali i njegovi sugrađani i rodbina iz Prozora.

Podsjetimo, Čorbadžić se prije sedam godina iz Prozora doselio u mostarsko prigradsko naselje Željuša, a godinama je vrijedno radio u firmi „Izgradnja Tojaga“ i privrjeđivao za svoju porodicu.

Avaz.ba

FOTO: Bolnu tišinu u Borovoj Ravni parali su jecaji Sulejmanovog oca Šabana

U gornjevakufskom naselju Borova Ravan klanjanja je dženaza tragično nastradalom radniku mostarskog poduzeća "Tojaga" Sulejmanu Topiću (23), koji je smrtno stradao na radnom zadatku rekonstrukcije ulice u centru Gornjeg Vakufa- Uskoplja.

Posljednji put se od Sulejmana oprostio veliki broj mještana Borove Ravni, susjednih naselja i stanovnika Gornjeg Vakufa. Mještani nam kazuju kako ovakva dženaza nije zabilježena u Borovoj Ravni.

Nevjerovatna tišina vladala je ispred mekteba u Borovoj Ravni, mjestu 18 kilometara udaljenom od centra Gornjeg Vakufa u kojem je registrovano oko dvadeset domaćinstava. Žal za čestitam momkom iz skromne porodice vidljiva na svakom koraku.

Tišinu su narušavali jecaji Sulejmanovog oca Šabana, kojem su utjehu pokušavali pružiti članovi porodice, prijatelji, komšije... Nutješan i shrvan od boli nije imao snage da izusti ni riječi.

Sulejmanova braća Semir i Selvedin su također shrvani od bola. I sami uposlenici preduzeća "Tojaga", kao da još uvijek ne vjeruju da njihovog brata više nema.

- Preduzeće je izgubilo dva najbolja radnika, sigurno. Moj brat i kolega bili su čestiti radnici. Ne zna se koji je bio bolji od kojeg. Eto, nažalost, više ih nema - kroz plač govori brat Selvedin.

Sve najbolje o Sulejmanu i njegovoj porodici govore i rođaci porodice Topić, Osman Jašarević i Jusuf Čajdin.

- Ne znam kojim bi riječima opisao o kakvom se momku radilo. Vrijedan, pošten i iskren čovjek. Ne, jednostavno ne mogu ni danas da povjerujem da ga nema više među nama - kaže Jusuf, a slično priča i Osman.

- Iz Austrije sam došao prije nekoliko dana i evo, nažalost, dočekala me ova tužna vijest. Tužan sam i još uvijek ne vjerujem.

Inače, Šaban i njegova supruga imali su ukupno šestoro djece, tri sina i tri kčerke. Do prije nekoliko godina niko u porodici nije bio zaposlen. Tri sina Sulejmen, Semir i Selvedin su već izvjesno vrijeme uposlenici preduzeća "Tojaga,". Žive skromnim životom u malom prostoru. Prije izvjesnog vremena u požaru im je izgorila jedna soba. Uz podršku općine taj prostor je saniran.

A. Mandžić/Avaz.ba

SBK se zadužuje za 18 miliona KM

Nakon što je Vlada SBK na posljednjoj sjednici donijela odluku o kreditnom zaduženju od 18 miliona KM za izgradnju i rekonstrukciju regionalnih puteva, na narednoj sjednici bi i zastupnici u Skupštini SBK trebali dati saglasnost na ovu odluku.

Finansijsko stanje

Planiranih 18 miliona KM od kreditnog zaduženja, od kojih se Kanton zadužuje za 12 miliona KM, a Kantonalna direkcija za ceste 6 miliona KM, bilo bi investirano u osam projekata. Članovi Vlade SBK ocijenili su ovo „decenijskim projektom“. Odluku je prezentirao Sulejman Bečirević, direktor Kantonalne direkcije za puteve SBK.

- S obzirom na to da je finansijsko stanje Kantona u prošloj i ovoj godini stabilnije, stekli su se uvjeti za kreditno zaduženje i Kantona i Direkcije u ukupnom iznosu od 18 miliona. Kroz kreditno zaduženje u kratkom roku bit će rekonstruirane ili izgrađene dionice koje bi inače mogle biti realizirane tek u roku od 10 godina. U ovom slučaju to će biti završeno za godinu i po, dvije – kazao je Bečirević.

Planirana sredstva

Kreditom će biti finansirana izgradnja i rekonstrukcija osam putnih pravaca, od čega će najviše, odnosno šest miliona maraka, biti izdvojeno za 12 kilometara dionice regionalnog puta R 349 Novi Travnik - Gornji Vakuf/Uskoplje. Za izgradnju sedam kilometara dionice regionalnog puta R 413 A Dolac - Han Bila - Ovnak planirano je pet miliona maraka, a za rekonstrukciju puta R443 Kiseljak – Kreševo – Tarčin planirano je 2,5 miliona KM.

Oštećene ceste 

- Regionalne ceste su na području SBK posljednji put proglašene 1991. godine i mi smo naslijedili 294 kilometara regionalnih cesta, od kojih je većina bila oštećena ili neizgrađena. U proteklih 20 godina mi smo rekonstruirali, sanirali ili izgradili 96 kilometara cesta, što je koštalo ukupno 52 miliona KM – kaže direktor Bečirević.

Dnevni avaz

Dan Roma: Zaposleno samo petero Roma

Još postoje određene predrasude kada je u pitanju romska populacija, kazala je Feni danas, na Svjetski dan Roma, predsjednica Udruženja Romkinja Centar za majke "Đerdan", koje od aprila prošle godine djeluje u tome gradu, i članica neformalne ženske Romske mreže "Uspjeh" Alisa Manjgafić.

Upravo to je, ističe, ponukalo da se kao mlada osoba i majka troje djece uključi u aktivnosti kojima se u posljednje vrijeme želi poboljšati život romskih porodica.

- Ljudi misle da su svi Romi nepismeni, da kradu i da ne vole raditi, što ovdje nije slučaj. Bugojanski Romi ne prose na ulicama, već oni koji dolaze iz drugih općina. Voljela bih kada bi nadležni učinili više po tom pitanju - naglasila je.

Prema njenim riječima, na teritoriji bugojanske općine živi 300-400 romskih porodica, koje pokušavaju uzdržavati porodice i školovati djecu baveći se raznim poslovima.

- Najveći problem Roma u Bugojnu je nezaposlenost. Samo petero ih ima stalni posao, a mnogi preživljavaju od sakupljanja i prodaje sekundarnih sirovima. Žive skromno, ali pošteno - istaknula je.

Dodaje da romska djeca u Bugojnu redovno pohađaju predškolsko i osnovno obrazovanje te da ih sve veći broj završava srednje škole i razmišlja da nastavi nakon toga školovanje.

- Mladi bračni parovi trude se da svoju djecu izvedu na pravi put. I sami to činimo. Moj suprug Asim i ja radimo na pijaci da bismo sinovima i kćerki od 12, 11 i 10 godina osigurali sve što im treba. Odlični su učenici, dječaci treniraju fudbal, a djevojčica ide u ritmičku sekciju - kazala je.

Veliki napredak je, ističe, učinjen u proteklom periodu na teritoriji Bugojna na planu stambenog zbrinjavanja romskih porodica kroz projekte lokalne zajednice, koje je finansirao švicarski ''Caritas''.

- U novosagrađenim zgradama udomljeno je osamnaest porodica, koje su živjele u lošim uvjetima i pod kirijom. I moja porodica je bila korisnik tog projekta, a dan kada smo dobili ključeve novog stana bio je najsretniji u našem životu - kazala je.

Ova mlada žena, koja o budućnosti bugojanskih Roma priča s puno optimizma, smatra da oni "ne trebaju slaviti samo danas, na svoj dan, već svaki dan, i da se trebaju stalno podsjećati da imaju ista prava kao i svi ostali".

- Romi nikada ne smiju zaboraviti da su jednaki kao i svi drugi. Jedino tako će biti prihvaćeni u društvu bez osuđivanja i diskriminacije. Lično bih voljela kada bi ljudi bili solidarniji i imali više razumijevanja za romsku populaciju - poručila je Alisa Manjgafić.

FENA/AVAZ

Gornji Vakuf-Uskoplje među deset najugroženijih općina od mina u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina je najpogođenija država minskim problemom u Evropi, stoga je Centar za uklanjanje mina u BiH (BH MAC), povodom 4. aprila, Međunarodnog dana borbe protiv mina, uputio apel stanovništvu da ne ulazi u obilježena i minski sumnjiva područja.

U saopćenju BH MAC-a se navodi da je od 1996. godine do danas kroz operacije netehničkog izviđanja vraćeno 3.140 km2. Trenutna veličina sumnjive opasne površine u BiH iznosi 1.061,32 km2 ili 2,1 posto.

U BiH je još zaostalo oko 80.000 mina/ESZR.

Minski problem prisutan je u 129 općina/gradova, odnosno 1.398 ugroženih mjesta. Kontaminiranost minama/ESZR direktno utječe na sigurnost 545.603 stanovnika, odnosno 15 posto od ukupnog broja stanovnika BiH.

Deset najugroženijih općina u BiH predstavljaju: Doboj, Teslić, Maglaj, Usora, Zavidovići, Gornji Vakuf, Sanski Most, Velika Kladuša, Travnik i Ilijaš.

U poslijeratnom periodu u BiH je od mina/ESZR stradalo 1.756 osoba, od čega 613 smrtno. Od toga su 185 bile žene (11 posto), a 250 žrtava su bila djeca (14 posto).

Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH je stradalo 127 deminera, od čega 51 deminer smrtno. U 2017. godini stradalo je sedam osoba, od čega tri osobe smrtno. U 2018. godini nije bilo minskih nesreća.

Strategijom protuminskog djelovanja 2009. - 2019. godine rješavanje minskog problema u BiH predviđeno je do 2019. godine. Realizacijom Strategije od 2009. do 2016. godine u domenu vraćanja sumnjive opasne površine krajnjim korisnicima je na nivou od 50 posto (vraćena 593 km2).

Strategiju neće biti moguće realizirati u roku, a, kako je navedeno, razlog leži u nedostatku finansijskih sredstava.

- U periodu 2009. - 2016. godina osigurano je 50 posto (334,4 miliona KM). Iz domaćih i donatorskih izvora osigurana su sredstva u planiranom obimu (51-49 posto), dok iz dodatnih izvora BiH sredstva nisu izdvajana. Usljed nedostatka finansijskih sredstava prosječna iskorištenost akreditiranih resursa za operacije humanitarnog deminiranja iznosila je 30 posto – ističu iz BH MAC-a.

U cilju ubrzanja procesa BH MAC je razvio tehničku regulativu za uključenje koncepta „Land release” – vraćanje površine, koji podrazumijeva uvođenje ciljane i sistematske istrage u operacijama tehničkog izviđanja.

Dosadašnji rezultati na realiziranim projektima u periodu 2014. - 2016. godine daju za pravo da će primjena ovog koncepta u velikoj mjeri ubrzati i pojeftiniti proces vraćanja sumnjive opasne površine.

U istom cilju pokrenute su aktivnosti na izradi novog standarda – (Standard za PMA u BiH) i Standardnih operativnih procedura. Do sada su usvojena tri poglavlja Standarda za PMA: tehničko izviđanje, netehničko izviđanje i Land Release.

Vijeće ministara BiH je utvrdilo Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o deminiranju u Bosni i Hercegovini te je u toku pokretanje procedure u Parlamentarnoj skupštini BiH.

U 2017. godini započete su pripreme na realizaciji projekta "Opća procjena minsko sumnjivog područja u BiH 2018-2019", koji se finansira grant sredstvima Evropske Unije u iznosu od 900.000 eura, a implementirat će ga BH MAC, Oružane snage BiH i Norveška narodna pomoć (NPA) u periodu 2018. - 2019. godina.

U saradnji Ženevskog centra za humanitarno deminiranje (GICHD) i BH MAC-a izrađen je nacrt strategije protivminskog djelovanja BiH 2018. - 2025., izvršene su izmjene i dopune Strategije i njeno usvajanje se očekuje u drugom kvartalu 2018. godine.

- Bosna i Hercegovina traži produženje za period od 1. marta 2019. do 1. marta 2021. godine, što ujedno znači da BiH mora imati spreman novi zahtjev do 31. marta 2020. godine – navodi se u saopćenju BH MAC-a.

Fena/avaz.ba

Uprkos nedostatku snijega, sezona bila prilično dobra

Topliji dani pred nama, koji, prema najavama meteorologa, označavaju definitivni kraj zime, donijeli su i zbrajanje prvih rezultata zimske turističke sezone u SBK.

Uprkos prilično nepovoljnim vremenskim prilikama u većem razdoblju zime, kaže Miroslav Matošević, direktor TZ SBK, sezona je bila prilično dobra.

Privatni smještaj

- Sezonu moramo gledati parcijalno jer je u periodima bila dobra, a u ostatku nije bilo dovoljnih količina snijega, što je dovelo do otkazivanja velikog broja rezervacija, prvenstveno u privatnom smještaju. Najveći problem dogodio se u 10 ili 15 dana top sezone, u vremenu raspusta, tako da je dovelo do pada broja prodanih ski-karata - rekao je Matošević.

Ipak, hotelijeri su, naglašava, zadovoljni.

- Nisu imali preveliki broj otkazivanja rezervacija, s obzirom na to da smo, pogotovo Vlašić, postali destinacija koja nije prepoznata samo po snijegu i skijanju. Statistički imamo povećanje broja gostiju od 18 posto. Međutim, mislim da je ta statistika vrlo varljiva i da brojka nije realna - ističe Matošević.

Najviše Hrvata

Najviše dana sa snijegom imala su skijališta na Vranici, Busovačka planina, Pridolci i Brusnica, koja su, uz Vlašić, i najuspješnija, a najviše problema s vremenom imao je zapadni dio Kantona.

Najčešći gosti su, već tradicionalno, Hrvati, koji u ukupnoj strukturi inozemnih gostiju čine čak 31 posto, a slijede ih Turci i Slovenci.

- Kakva je godina bila kad je u pitanju vrijeme, mi smo više nego zadovoljni - rekao je Matošević.

Prezentacija u Berlinu

Zajedno s predstavnicima TZ KS, zaposlenici TZ SBK prezentiraju ljepote ovog kantona i na velikom turističkom sajmu u Berlinu, jednom od najvećih ove vrste u Evropi.

- Interes inozemnih turoperatera i agencija zaista je veliki, svi žele dobiti kontakte naših turističkih firmi kod kojih bismo mogli dobiti kompletne aranžmane. Radimo promociju s naglaskom na ljetnu sezonu i ovo je prvi put da je prezentacija na ovakvom nivou na moderno opremljenom štandu - rekao je Matošević.

Avaz

Priključi se za RSS feed