Amer Begović iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja među najboljim studentima druge godine Univerziteta Oklahoma

Da su upornost i predanost najbolji put do uspjeha potvrđuje primjer Amera Begovića iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja. On je drugu godinu zaredom dobio priznanje koje se uručuje najboljim studentima Univerziteta u Oklahomi.

Na svome facebook profilu je nakon primanja ovog prestižnog priznanja objavio inspirativnu poruku koju prenosimo u cijelosti.

Dragi prijatelji,

Jako sam uzbuđen da podijelim sa vama da sam na svom univerzitetu dobio priznanje koje je uručeno najboljim studentima druge godine. Danima razmišljam šta da stavim u opis ove slike, ali nikako da nađem riječi kojima mogu pokazati šta osjećam. Emocija koja nadjača sve ostale je zahvalnost svim prijateljima, učiteljima i mentorima koji su oduvijek vjerovali u mene, čak i u trenucima kada sam u sebe nisam vjerovao. Zahvalan sam Bogu sto mi je podario predivne ljude sa kojima je život uvijek divan. Ova nagrada je za mene bila jedan veliki san, i baš zato sam najviše zahvalan svojoj porodici koja mi kroz trud, rad i beskrajnu ljubav svakim danom omogućava ostvarenje snova. Prošle godine kada sam osvojio nagradu sam rekao „Ovo je samo početak!“ Ovo danas nije više početak, ali nije ni kraj. Baš to je ljepota edukacije jer nije samo jedan trenutak, već čitavo putovanje. Sa razlogom nam kao djeci ponavljaju naredbu od Allaha dž.š. : Ikre’ Bismi Rabbike. Ja učim, i ja čitam poručio rodbini i prijateljima Amer Begović na svom facebook  profilu.

Više...

[FOTO] Melika Behlo: „One leaf“ je za mene simbol prirode

Melika Behlo je 32-godišnja magistrica farmacije, koja je napustila posao u apoteci, a pokrenula vlastiti posao proizvodnje prirodnih sapuna i preparata za kožu. Kroz posao u apoteci se susretala sa pacijentima širokog spektra, od duševnih do kožnih oboljenja. Ona smatra da je uzrok svih bolesti činjenica da smo se udaljili od prirode.

„Početkom 2011. godine sam magistrirala na Farmaceutskom fakultetu,Univerziteta u Sarajevu, u roku sedam dana sam se zaposlila, odmah sam tražila mjesto da odradim pripravnički, a nakon šest mjeseci sam položila državni ispit, te ostajem da radim u istoj apoteci kao magistar farmacije, tu sam radila preko četiri godine, ali me taj posao nije zadovoljavao, nedostajala mi je labaratorija“- kaže Melika.

Kada je napustila posao, Melika je već bila u poodmakloj trudnoći, a imala je i još jednog sina, te ju je razmišljanje o novom poslu vodilo načinu na koji može pomoći svojoj djeci, i onda je došla na ideju prirodne kozmetike za njegu tijelu, namijenjenu i maloj djeci. U oktobru 2015. godine je kupila opremu potrebnu za proizvodnju sapuna, prvi koji je napravila bio je od lavande. S obzirom da u jednoj turi bude oko 40 sapuna, počela je da ih dijeli kao poklon prijateljima. Vrlo brzo su počeli da joj dolaze na vrata i da traže još, ali ovaj put su tražili da kupe za sebe i svoje prijatelje, počele su i veće narudžbe za inostranstvo.  Na ljeto 2016. godine je osposobila prostor za labaratoriju, gdje je imala svu potrebnu infrastrukturu za ovaj proces. Tada je, kaže, počela prava prodaja. Na zahtjev klijenata je proširivala asortiman proizvoda, počela sa proizvodnjom balzama od naranče i vanilije, ulja za masažu, a trenutno u ponudi ima deset vrsta standardnih proizvoda, sa  tri do četiri podvrste svakog od njih. Svaki naredni proizvod je bio po nečijoj želji ili inicijativi.

„Koristim  mentu, ruzmarin, lavandu, domaća eterična ulja smilja i lavande iz Hercegovine, citruse, vaniliju, eukaliptus, ekstrakte zeljastih biljaka, tinkture, prirodne pripravke- macerate od nevena i kantariona. Trudim se da što više koristim domaće, autohtone proizvode, te uberem domaće bilje sa naših prostora. Imam i destilator, te pravim eterično ulje kunice, origana i smilja, a planiram destilirati i mentu i melisu, te proširiti ovaj spisak, ali za svoje vlastite potrebe, svaka kap pravog eteričnog ulja je za mene dragocjena“- dodaje Melika.

Ona proizvodi i kreme masnog tipa, od uljanih komponenti, bez vode i glicerina, koje su pogodne i za kožu beba, ali i one posebno namijenjene  za specifična kožna oboljenja. Njenu kompletnu paletu proizvoda zasad možete naći u jednoj prodavnici zdrave hrane u Banja Luci, te na facebook stranici “One leaf“, kako je i naziv njenih proizvoda.

„One leaf mi ima simbolično značenje kao jedan list, jedan način da se vratimo prirodi, jedan od simbola prirodnosti i života. Osim te simbolike, ovo ime sam izabrala zato što sam na samom početku odabrala kalup sa jednim listom, i u sve moje sapune je urezan list kao simbol prirode. Za svaku bolest treba liječiti uzrok, a ne simptom, tako da smatram da je prirodna kozmetika najbolja preventiva za kožna oboljenja.“- završila je Melika naš ugodni razgovor ovim riječima i poručila svima da se vrate prirodi.

Agroklub.ba

Više...

Gornjevakufski studenti upravljaju studentskim organizacijama u Sarajevu

Nakon izbora novog rukovodstva Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu na nedavnoj sjednici promjene su se nastavile nizati od temelja.

Vijeće Sikkro - Vijeće studenta Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije dobilo je novo rukovodstvo.

Na izbornoj skupštini koja je zakazana i održana na dan 21.02.2019. godine u prostorijama fakulteta na četiri pozicije izabrani su gornjevakufski studenti.

Na poziciju predsjednika Vijeća Sikkro došao je  Imran Polovina, student treće godine i dosadašnji potpredsjednik.

Na poziciju predsjednika skupštine, potpredsjednika vijeća izabran je Eldar Avdibašić, student druge godine.

Funkciju voditelja sektora za naučno-nastavnička pitanja i nastavu te predstavnika studenata treće godine preuzeo je Sulejman Abazović, dok će Irhan Hadžić obnašati funkciju predstavnika studenata prve godine.

Pored studentskog aktivizma ovi studenti su prepoznati i kao mladi aktivisti naše lokalne zajednice u koju su donijeli i implementirali više projekata. Oni najavljuju još veći angažman. Izuzetno im je drago što mogu predstaviti sebe i Gornji Vakuf - Uskoplje na ovakav način.

Više...

FOTO: Finalom u konkurenciji narodne muzike okončan FDMS 'Djeca znaju pjevati 2019'

U prepunoj dvorani Centra za obrazovanje, sport i kulturu Gornji Vakuf-Uskoplje finalem u konkurenciji narodne muzike završen je Festival dječjeg muzičkog stvaralaštva „Djeca znaju pjevati 2019“.

U konkurenciji narodne muzike pobijedio je Mehrudin Duvnjak, drugo mjesto pripalo je Hanifi Abazović, a treće mjesto Samri Korugić. Nagradu publike osvojila je Ilajda Demirović.

U revijalnom dijelu programa nastupili su Minela Garača i Selman Dizdar. Ispred mlade organizacijske ekipe prisutnima se obratio Ahmed Trkić koji je podsjetio na početke ovog festivala prije tri godine, te se zahvalio žiriju na odlično odrađenom poslu.

Festival je organizovan uz finansijsku pomoć Općine Gornji Vakuf-Uskoplje, Centra za obrazovanje, sport i kulturu, te uz medijsko pokroviteljstvo web portala GornjiVakuf-x.com, Prozorski krug 767 i prozor-rama.info.

Više...

Mladić iz Prozora proglašen herojem norveške industrije

Haris Jašarević radno je angažovan u jednoj od najvećih norveških firmi koja se bavi proizvodnjom slatkiša i grickalica gdje radi kao inženjer i voditelj projekta za automatizaciju i robotizaciju fabrike.

Početak 90-ih godina prošlog stoljeća rezultirao je mnogo čime, čega se normalan čovjek gnuša i s nelagodom prisjeća, barem kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. Tako su se mnogi njeni stanovnici, silom prilika, obreli i gnijezdo svili svuda po svijetu, nerijetko i u zemljama za koje do jučer nisu ni znali da postoje. I tamo gdje su se nanovo ugnijezdili, počeli su nanovo da žive. Privikavanje na novu sredinu, prijeki pogledi domaćina, učenje jezika, nerijetko mučna borba za komad hljeba i svoje mjesto pod suncem, uz cjelokupan proces integracije u novu sredinu samo su dio puta kojim su mnogi morali proći.

Prvi na masteru robotike

Jedan od takvih je i Sulejman Jašarević iz hercegovačkog gradića Prozora. Njega je već spomenuti nesretni period 90-ih godina preko Hrvatske odveo čak u daleku i hladnu Norvešku. U Hrvatskoj mu se 1993. godine rodio i sin Haris, koga ostatak životnog puta vezuje upravo za ovu skandinavsku zemlju. Međutim, iako je riječ o mladom čovjeku koji bi, rekli bismo, tek trebao da se ostvari i pokaže šta i koliko zna i umije, upravo je Haris jedan od svijetlih primjera potencijala, predanosti i, u konačnici, uspjeha karakterističnog za mnoge mlade ljude iz Bosne i Hercegovine koji se dokažu i potpuno afirmišu van njenih granica.

Haris Jašarević je proteklih dana mladić o kome su u norveškim medijima jako puno piše i govori, i to sa velikim razlogom. Naime, još 2017.godine, Haris je uspješno okončao master studij na Univerzitetu u Haldenu. Sam odabir mastera, ali i činjenica da je, u tom smjeru, bio prvi student koji se odlučio za takvo nešto, još tada su privukli pažnju. Radilo se o smjeru robotike. Tema Harisovog master rada bio je patent koji je još uvijek u fazi publiciranja i o kome će se zasigurno čuti nešto više.

Naravno, kako to obično biva u naprednim i razvijenim zemljama, Harisovo znanje i sposobnost nisu ostali samo mrtvo slovo na papiru. Vrlo brzo je dobio priliku da se zaposli i svoje ideje i vizije pretoči u praksu. Radno je angažovan u jednoj od najvećih norveških firmi koja se bavi proizvodnjom slatkiša i grickalica. Radi kao inženjer i voditelj projekta za automatizaciju i robotizaciju fabrike. Znanje sa master studija ugradio je tako što je za samo godinu dana u pogon uveo nekoliko robota i mašina koje su, s jedne strane, smanjile broj radnika a, s druge, značajno poboljšale i unaprijedile proizvodnju. Jasno, na taj način je već skrenuo pažnju javnosti na sebe i dao do znanja da itekako ima šta da pokaže i ponudi.

Ni Univerzitet u Haldenu nije ostao imun na Harisov uspjeh. Prateći razvoj situacije, iskoristili su prvu priliku i ponudili mu angažman, te pored poslovnih obaveza u firmi, Haris vrlo uspješno radi i kao predavač na svom univerzitetu. Predaje na predmetu „Primjenjena robotika“

Sistematsko praćenje talenata

Jedna od karakteristika razvijenih i prosperitetnih zemalja ogleda se i u tome što organizovano i sistemski prate ljude koji u određenim oblastima mogu dati značajniji doprinos, rukovođeni motom da je čovjek najbolji resurs. Tako je i u Slučaju Norveške. Tamošnji Institut za tehnologiju (NTI), organizuje takmičenje kroz koje bira najuspješnijeg pojedinca kome na kraju pripadne laskavo priznanje "Heroj norveške industrije“. Takmičenje se sprovodi na nivou cijele države a stručni žiri sačinjavaju renomirana imena norveške industrije.

Takvo takmičenje organizovano je i za minulu 2018.godinu. U najužem izboru je ostalo šest kandidata koji su predstavljali projekte i firme u kojima rade. Među njima se našao i Haris Jašarević. Ipak, njegov izbor u uži krug kandidata za priznanje bio je poseban iz barem dva razloga. Haris je bio ubjedljivo najmlađi od svih preostalih kandidata, a i vremenski period od svega godinu dana koliko je bilo potrebno da patentira svoje zamisli i dokaže se kao budući potencijal.

Za žiri nije bilo dileme pa je donesena očekivana odluka: Heroj norveške industrije za 2018. godinu je Haris Jašarević.

Nesumnjivo je da će mu laskavo priznanje biti samo dodatni motiv da se dalje dokazuje i unaprijeđuje ambijent u kome djeluje. Sa znanjem kojim raspolaže, te energijom i predanošću koje ga krase, očekivati je da je riječ samo o početku blistave karijere koja stoji pred ovim mladim čovjekom.

A šta da je ostao ovdje?

Ako je tačno da iza svakog uspješnog čovjeka, stoji uspješna žena, onda vrijedi spomenuti i to da se Haris prije dvije godine i porodično skrasio, oženivši Zerinu, djevojku iz Prozora koja se, nakon perioda adaptacije i učenja norveškog jezika, tek upušta u poslovni svijet Skandinavije i koja će, bez imalo sumnje, biti samo dodatna podrška mladom Jašareviću na putu ostvarenja njegovih ciljeva i ideja.

Šta bi se desilo da je, kojim slučajem, Haris ostao u Bosni i Hercegovini? Da li bi došao do izražaja i iskazao svoj potencijal? Da li bi bio prepoznat na način na koji to doživljava u Norveškoj? Premda se odgovori samo od sebe nameću, možda i nije prilika baviti se njima, barem ne ovaj put. Umjesto toga, umjesnije je iskoristiti priliku i iskreno čestitati ovom mladom čovjeku i poželjeti da ga prati dobro zdravlje.

A ako se po jutru dan poznaje, ni uspjeha neće faliti.

Al Jazeera

Više...

[FOTO] Festival dječjeg muzičkog stvaralaštva 'Djeca znaju pjevati': Polufinale narodne muzike

U okviru Festivala dječjeg muzičkog stvaralaštva „Djeca znaju pjevati 2019“, kog organizuje Centar za obrazovanje, kulturu i sport Gornji Vakuf-Uskoplje, a pod rukovodstvom Emira Sinana, večeras je na programu bila polufinalna večer u konkurenciji narodne muzike.

Večeras su nastupili: Šehić Ajna, Abazović Hanifa, Husak Suana, Korugić Samra, Bešić Erna, Avdibašić Nedžla, Duvnjak Mehrudin, Demirović Ilajda, Sejfić Amresa, Abazović Adnan i Milanović Tarik.

Pored glasova koje su dobili od stručnog žirija, te glasova prisutne publike, takmičari očekuju i puno lajkova na službenoj facebook stranici festivala FDMS „Djeca znaju pjevati 2019“. Glasanje na facebooku kreće sutra od 12:00 h.

Večeras su objavljeni i rezultati polufinala u zabavnoj muzici. U finalu zabavne muzike koje je na rasporedu 01.02.2019. godine nastupit će: Barnjak Sara, Bešić Zedina, Čivčija Nika, Hušić Ena, Milišić Josipa, Spahić Emela, Šapina Filip, Vukojević Haris, Zadrić Ružica i Zadro Katarina.

Više...

Spisak volontera u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta SBK

Vlada SBK je na jučer održanoj sjednici, na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta SBK, dala saglasnost za prijem osoba na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa u ovom ministarstvu.

Kako saznajemo, konačan raspored primljenih osoba, po odgojno obrazovnim i kulturnim institucijama Ministarstvo će definirati kroz pojedinačne ugovore, u skladu s potrebama navedenih institucija.

Spisak volontera za 2019.godinu u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta SBK možete pročitati OVDJE

Novum.ba

Više...

FOTO: Otvoren FDMS 'Djeca znaju pjevati 2019'

U prepunoj sali Centra za obrazovanje, sport i kulturu u Gornjem Vakufu-Uskoplju večeras je počeo Festival dječjeg muzičkog stvaralaštva „Djeca znaju pjevati 2019“.

U prvoj takmičarskoj večeri nastupili su učesnici iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja i Prozor-Rame: Ružica Zadrić, Zedina Bešić, Filip Šapina, Haris Vukojević, Anamarija Jurić, Josipa Milišić, Emela Spahić, Katarina Zadro, Ena Hušić, Haris Zahro, Sara Barnjak i Nika Čivčija.

Stručni žiri u sastavu: Derviš Musa, Dario Šekerija i Biljana Glibo je ocijenio učesnike, a svoje glasove su dali i prisutni posjetioci.

Konačni plasman će biti poznat nakon završetka glasanja na facebook stranici festivala. Glasanje i sve informacije potražite na facebook FDMS „Djeca znaju pjevati“.

Više...

Kako je pjesma ujedinila djecu Gornjeg Vakufa-Uskoplja, Bugojna i Prozor-Rame

Fenomen talent showa i raznih nadmetanja u pjevanju grupa prosvjetnih i kulturnih radnika, aktivisti iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja uspjeli su pretvoriti u lijepu priču čiji je osnovni cilj okupljati djecu i poticati ih na druženje i dobro.

Lijep primjer

Primjer je ovo vrijedan isticanja u vremenima u kojima su prijetnje, oštra retorika, ofucane ideologije, stari sukobi jedino što, manje-više, političari ove zemlje mogu i umiju ponuditi umornoj javnosti. Dok sve više roditelja i djece zauvijek odlazi.

Tako se na području Općine Gornji Vakuf- Uskoplje već treću godinu zaredom održava Festival dječijeg muzičkog stvaralaštva „Djeca znaju pjevati“.

U okviru manifestacije koja će i u prvim sedmicama 2019. godine otvoriti vrata, talentirani učenici osnovnih škola s područja općina Gornji Vakuf- Uskoplje, Prozor-Rama i Bugojno takmičit će u dvije kategorije – narodna i zabavna muzika.

Predviđeno vrijeme trajanja festivala je četiri, odnosno šest sedmica tokom januara i februara, nakon čega će biti poznati i oni najbolji.

Nositelj ove aktivnosti je Centar za obrazovanje, sport i kulturu, na čelu sa Nerminom Gudić, dok koordinator Festivala Emir Sinan, koji već godinama uspješno radi s djecom.

Kako nam kažu, Festival „Djeca znaju pjevati“ ima svoju inovativnu vrijednost u smislu uključivanja svih učenika osnovnih škola iz gore navedenih općina, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost, uključujući, što je posebno pohvalno, i djecu iz romske zajednice.

Također, s ponosom naglašavaju da su stvorili uvjete za učešće i djece s poteškočama u razvoju, kako bi i oni imali šansu pokazati svoje talente.

„Festival ima višestruke koristi za djecu. Sadržaj Festivala fokusiran je na dječje muzičko stvaralaštvo. Koncept projekta ima za cilj festivalske elemente takmičenja djece u pjevanju. Pored toga, plan projekta je realizacija četiri takmičarske večeri, a peta takmičarska večer planira se kao koncertna aktivnost uz promociju finalista iz kategorije zabavne i narodne muzike“, ističe Emir Sinan.

Posebna vrijednost ovog festivala ogleda se u  tome što su članovi organizacije većinom učenici osnovnih i srednjih škola. Koncept festivalskih aktivnosti zasnovan je na ideji tri parametra glasanja, i to: glasovi žirija, glasovi publike i Facebook glasovi.

Festival „Djeca znaju pjevati“ već godinama donosi pozitivna iskustva u smislu okupljanja djece, roditelja i šire lokalne zajednice oko plemenite namjere.

Snažnu podršku u ovim aktivnostima im daju javne ustanove i privredni subjekti s područja tri navedene općine. I sve to bez svjetala kamera i „visoke politike“.

„Festival ima inkluzivni karakter, jer u direktnu realizaciju uključuje svu djecu, bez obzira na porijeklo i status. Projekat sam po sebi nosi inovativnu vrijednost. Ne postoje iste ili slične aktivnosti u gore navedenim općinama. Također, nije nam poznato da postoje slični festivali na kantonalnom nivou“, naglasio je Sinan.

Nastupa 25 učesnika

Ovogodišnji festival okupit će 25 učesnika u dvije kategorije, te su za njih osigurane vrijedne nagrade. U festivalske aktivnosti bit će uključeni i profesori muzičke kulture, vokalni solisti, a ono što se ističe kao posebna vrijednost festivala jeste da će ugostiti dosadašnje pobjednike ovog festivala.

„Iskreno se nadamo da ćemo izlaznim elementima ovog festivala dobiti veću medijsku pažnju, te da će isti iduće godine poprimiti šire razmjere“, poručuju nam na kraju iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja.

Radiosarajevo.ba

Više...

VIDEO: Zaboravite na 'Konak kod Hilmije', stigao je 'Konak kod Eldara'

Trojica četrnaestogodišnjaka iz naselja Boljkovac, općina Gornji Vakuf-Uskoplje su po uzoru na regionalno popularnu TV seriju „Konak kod Hilmije“, počeli snimati „Konak kod Eldara“.

Radi se o Eldaru, Tariku i Enisu Milanoviću, učenicima Osnovne škole „Voljevac“. Oni zajedno smišljaju scenarij, glume i na kraju montiraju.

Kako kažu u razgovoru za GornjiVakuf-x.com, njihov cilj je da izmame osmijeh kod gledalaca, izraze svoju kreativnost, te nauče nešto novo, od glume do video montaže.

Više...
Priključi se za RSS feed