Članak je filtriran: nedjelja, 03 Juni 2018 - GornjiVakuf-x.com

Vraničko jezero, biser koji polako gubi sjaj

Kao što je poznato, za vrijeme diluvijalnih zaleđivanja Balkansko poluostrvo djelomično je bilo pokriveno velikim ledenjacima. Nakon što se ledenjaci povuku, stvaraju se ljevkasti oblici poput amfiteatra, ispunjenih morenskim materijalom i manjim jezerima.

Vraničko jezero kako mu i ime kaže nalazi se na Dobruškoj Vranici (Dobruška planina). Udaljeno je oko 8 km zračne linije, jugo-istočno od užeg gradskog jezgra. Leži u prostranoj, plitkoj karstnoj, krečnjačkoj uvali, na 1.745 m nv što ga čini drugim najvišim jezerom u Bosni i Hercegovini. Zanimljivo je napomenuti da i treće jezero sa ove liste pripada općini Gornji Vakuf-Uskoplje a smješteno je na planini Raduši. Poznato je kao Voljičko (Raduško, Donje ili Malo jezero) a nalazi se na 1730 m nv, malo iznad Ski-Centra Raduša. Inače prvo odnosno jezero koje je smješteno na najvišoj koti u BiH također se nalazi na Raduši ali pripada općini Prozor-Rama. Riječ je o Idovačkom jezero koje se nalazi se na 1860 m nv.

Vraničko jezero okružuju živopisne livade i pašnjaci iznad kojih se uzdižu padine i vrhovi Vranice. Jugo-zapadno od jezera je Kukuruzevlje (1804 m nv), zapadno je Lisinsko polje (1826 m nv), sjeverno je Medvednjača (1818 m nv), sjevero-istočno je Debelo brdo (1909 m nv) a istočno su Vitrevice (1823 m nv.).34347230 10213110970502101 6203526075146829824 nJezero je kružno-eliptičnog oblika. Obala je prilično muljevita. Nema površinskih pritoka, tako da većinu vode dobija od padavina, što znači da se napaja kišnicom te otapanjem snijega. Nivo vode izrazito varira zavisno o godišnjem dobu. Ti osnovna klimatska elementa koja uzorokuju opstanak ovog jezera su snijeg, mraz i led.34118447 10213110970782108 400028928917372928 nU narednoj tabeli prikazane su osnovne informacije o Vraničkom jezeru:

Površina 865 m2
Dužina  37 m
Širina     30 m
Dužina obalske linije       110 m
Dubina oko 2 m
Nadmorska visina            1745 m

Jezero na Dobruškoj planini je još davne 1928. godine istraživao botanist i limnolog Đorđe Protić i svoja zapažanja iznio u radu: „Jezera na Raduši i jezero na Dobruškoj planini u Bosni“ u okviru svojih Hidrobioloških i plankton studija. Protić u navedenom radu pišući o morfometriji jezera kaže da je: „oko 100 metara dugo i 80 široko“. U poređenju sa današnjim dimenzijama (dužina 37 m, širina 30 m), dolazi se do alarmantnog zaključka da je jezero za punih 90 godina izgubilo oko 60 % dužine i širine a time i površine. Procesi eutrofikacije i zatrpavanja ovdje su intezivni, tako da bi i eventualne mjere sanacije trebala biti brže.

Flora i fauna Vraničkog jezera

Cijela obala Vraničkog jezera i veći dio jezerskoga dna su obrasli gustim pojasom vodenih biljaka a najviše plivajućim mrijesnjakom (Potamogeton natans L.). Jezero je i stanište mnogim vrstama alga. Okruženje Vraničkog jezera čine livade i pašnjaci koji postpeno zarastaju u klekovinu bora i smreku. Uočavaju se i pojedinačni primjerci subalpske smrče.

Protić je još 1928. godine uočio i preporučio određene smjernice: “Budući da danas nema ni u jezerima na Raduši ni u jezeru na Dobruškoj Planini nikakvih riba, a neće ih ni biti dok ih čovjek sam u njima ne nastani, valjalo bi pokušati ova jezera ekonomski iskoristiti, tj. nastaniti ih podesnim ribama.“ Vraničko jezero danas kao i u prošlosti ima veliki značaj za brojne pastire, koji ga koriste za napajanje stoke.

 34187361 10213110970702106 7654167119210217472 n34382070 10213110970382098 9040872811953913856 nMjere zaštite i smjernice razvoja

Ovakva jezerca, redovno mala po svojoj površini, predstavljaju ne samo privlačnu prirodnu ljepotu nego i jedan poseban biotop ispunjen rijetkim predstavnicima vodene faune i flore.

Vraničko jezero u potpunosti je prekriveno barskom vegetacijom i intenzivno se zatrpava plavinom koja nadire ka njegovoj sredini. Pogađa ga ista sudbina kao i većinu ovakvih tipova jezera, a to je da postepeno nestaju. Na brzinu nestajanja jezera utiče položaj ali i okruženje jezera. Proces eutrofikacije je prirodan proces koji se upotpunosti ne može zaustaviti, ali se može usporiti. Svi eventualni zahvati moraju biti u cilju produžavanja vijeka trajanja jezera.

Drugo i treće najvisočije jezero u BiH hitno treba staviti pod neki vid zaštite u prvom redu Općine a onda i Kantona.

Bez zaštite Vraničko, Voljičko i njima slična jezera će potpuno nestati. 

Muamer Čehić

Više...
Priključi se za RSS feed