Članak je filtriran: subota, 10 Februar 2018 - GornjiVakuf-x.com

Magdalena Zeko pobjednica u konkurenciji zabavne muzike na festivalu 'Djeca znaju pjevati'

U prepunom Centru za obrazovanje, sport i kulturu Gornji Vakuf-Uskoplje sinoć je finalnom večeri okončano takmičenje u zabavnoj konkurenciji festivala „Djeca znaju pjevati“. Pobjednica je Magdalena Zeko.

U petak, 16.02.2018. godine na programu je finale u konkurenciji narodne muzike, čime će biti okončano ovogodišnje izdanje festivala „Djeca znaju pjevati“.

Više...

EKSKLUZIVNO: Gdje se krije zlato u Gornjem Vakufu?

Često se u narodnim predajama spominje da je Vranica zlatonosna planina, Vrbas zlatonosna rijeka a Bistrica je nazivana zlatonosnim potokom, gdje su se rudarske aktivnosti počele odvijati već tokom prahistorijskog i ilirskog perioda.[1] Planina Vranica je zasigurno najpoznatija rudna planina u BiH. To potvrđuje i činjenica da je ova regija ispresijecana starim rimskim, stočarskim i karavanskim putevima. Jedan od dva rimska puta išao je od Gornjeg Vakufa kroz Bistričku riku, Zagrlje, Oparu, Duboko pa sve do mjesta Večeriska (Vitez).[2] U prilog navedenim tvrdnjama (rudarenju) idu i toponimi Zlatno guvno, Crvene zemlje ili hidronim Zlatni potok i sl.

Historijski osvrt na eksploataciju zlata u Gornjem Vakufu

Da je ovo područje bogato zlatom potvrđuju brojni historijski dokumenti ali i relevantna literatura. Najstariji sigurni pisani tragovi datiraju od čuvenog Plinija starijeg i njegovog djela  Naturalis historia [3] gdje spominje da se na prostoru koje odgovara današnjem Gornjem Vakufu može naći zlato. Poznati francuski inženjer Albert Bordeaux u putopisu Popularni krajolici Bosne kaže: „Prolazeći dolinom Gornjeg Vakufa prema selu Bistrici, uz put se nailazi na ogromne gomile kamenja koje su nanijele vode, a posljedica su ispiranja zlata u Bistrici i Vrbasu, u Crnodolu i Suhodolu.“[4]

Informacije o proizvodnji zlata na tlu srednjovjekovne bosanske države su vrlo skromne.[5] Proizvodnja zlata u srednjem vijeku u Bosni ne može se uporediti sa rimskim vremenima, kada je proizvodnja bila znatno veća. Ispiranje su radili i saksonski rudari koji su pozvani iz Erdelja i Banata u Bosnu tokom XIII stoljeća. Oni su ponovo ispirali one dijelove depozita koji su se smatrani neizvodljivim tokom proizvodnje zlata za vrijeme rimske vladavine. To je bio slučaj sa ispiranjem zlata na Vranici i duž rijeka Bistrice, Krupe i Vrbasa.[6]

Čurčić u naučnom časopisu Narodnog muzeja BiH iz 1908. godine navodi da na ovom području: „postoje brojni ostaci rudarske i topioničarske djelatnosti, uključujući gomile šljake, ostatke topionica i mjesta pranja.“[7] Takođe u narodnim pričama se spominje da su u Mačkari postojale topionice gdje se topilo zlato koje je kasnije prodavano u Evropi.

Lokaliteti starih rudnika zlata

Najproduktivniji rudnici zlata tokom rimskog perioda bili su oni oko gornjeg dijela rijeke Vrbas (Mačkara, Liva i Desna). Postoji mnogo dokaza da su diluvijalni depoziti planine Vranice minirani u potrazi za zlatom na sljedećim lokalitetima: Rosinj, Radovina, Devetaci, Crvene Zemlje, Uložnica, Zlatno Guvno itd. Aluvijalni sedimenti potoka Bistrice i Krušćice (Krupa), pritoka rijeke Vrbasa u blizini Gornjeg Vakufa, pokriveni su zlatom, a na navedenom prostoru su pronađene velike količine ispranog šljunka i pijeska. U blizini su bile i strukture koje sadrže predmete koji se odnose na rudarstvo zlata.[8] Prema Čurčiću najznačajnije oblasti u kojima se odvijalo rudarstvo su planina Vranica, područje oko općine Gornji Vakuf-Uskoplje sa pritokama rijeka Vrbas, Bistrice i Krupe. U gornjem i srednjem toku rječice Bistrice (lokalitet Bistrička rika) otkrivena su rimska nalazišta drage kovine zlata.

O pojedinim lokalitetima rudnika pisali smo ranije na našem portalu a riječ je o pećini ili bolje reći rudniku u Bistričkoj rici. (link: https://www.gornjivakuf-x.com/dozivi-gornji-vakuf2/blago-gornjeg-vakufa/2964-foto-rudnici-zlata-ili-pecine-u-bistickoj-ric )

pecinaSlika 1. Pećina u Bistričkoj rici

Vjerovatno najuočljiviji rudnik je onaj svakako na lokalitetu Crvene zemlje, također o kojem smo ranije detaljno pisali. (link: https://www.gornjivakuf-x.com/dozivi-gornji-vakuf2/blago-gornjeg-vakufa/2849-foto-video-crvene-zemlje-na-planini-vranici-izmedu-stvarnosti-i-legende ). O ovom objektu u svojim opisivanjima o rudarenju zlata u Bosni i Hercegovini Albert Bordeuox piše: „Jedan vodovod je prolazio brdom Crvene zemlje, gdje se vide ostaci starog rudnika, sličnog onome u Uložnici; ti ostaci su ogromni i dugi oko pola kilometra. Uostalom, vidi se i prvi bazen za ispiranje, širok između petnaest i dvadeset metara, a tu su i ostaci starog naselja. U blizini je ogromna lokva, duga blizu tri stotine metara, u koju se ulijevaju dva željezovita izvora koja izlaze iz starih podzemnih, vjerovatno, veoma dugih hodnika.“

27848214 10212363297170735 699525175 n2. Crvene zemlje

Albert Bordeuox u svom putopisu navodi rudnike zlata kod Zlatnog vrela, blizu Uložnice, i rudnik na Zlatnom guvnu. 
Opisivajući prvi rudnik on kaže: „Na tom mjestu se vide dva ogromna nasipa, duga blizu jednog kilometra, penjući se u smjeru zapad-istok, oni čine neku vrstu korita za otjecanje. Srednja širina nasipa je pedeset a visina deset metara. Jedan vodovod polazio je od samog izvora Suhodola i dovodio vodu do Uložnice gdje se ispiralo zlatonosno kamenje. Sa izvora Suhodola polaze dva paralelna vodovoda, udaljeni osam metara jedan od drugog, a građeni na raznim visinama. Oni na mnogim mjestima idu tik uz trahitičnu stijenu u koju su zabijeni klinovi koji nose korita vodovoda.“ U nastavku Bordeuox napominje da: „ima još mnogo drugih mjesta gdje se nalaze stari rudnici kao: Rosinj, Radovina, Zlatno guvno, pa Zlatno vrelo koje je sjeverno od Krstaca itd, a da ne govorimo o onima što su još nepoznati. Međutim, sigurno su najznačajniji oni na izvoru Suhodola; a kako su smješteni u strme usjeke, to je omogućavalo lak pristup pomoću hodnika kopanih u stijeni i kroz škriljce da bi se došlo do trahita koji, naravno, i po dužini i po dubini sadrži produžetak žila zlatonosnog kvarca.“

Bitno je napomenuti da je većina spomenutih rudnika i ono što je od njih ostalo uništeno, zaraslo, odnosno da se tragovi njihovog postojanja i jedva primjećuju. Ipak, tragovi vodovoda (kanala) još uvijek su vidljivi na Zlatnom guvnu.

 ostatSlika 3. Ostaci korita vodovoda na Zlatnom guvnu

LITERATURA:

[1] Čehić, M: „Šuma i turizam“, zbornik neobjavljenih radova
[2] Ministarstvo privrede Srednjobosanskog kantona: „Bistrička rika - idejno-investicijski projekat“, str. 11.
[3] Plin: „Naturalis historia“, 33, 67.
[4] Bordeaux, A. (1904): „Popularni krajolici Bosne“ (Naziv orginalnog djela: BORDEAUX, ALBERT: La Bosnie populaire Paysages — moeurs et coutumes — mines. Par —. Ouvrage accompagne de 12 gravures et d'une carte. Paris [Librairie Plon] 1904. str. 303 sa slikama i 1 kartom.)
[5] Murko, D., Devetak, Z. (1998): "Proizvodnja zlata prema rukopisu fra Ivana Krešića", Pregledni rat. PPF, UNSA, Sarajevo.
[6] [8] Trubelja, F., Barić, F. (2011) Minerali Bosne i Hercegovine. Knjiga I – Silikati, ANUBIH, Sarajevo, str. 16
[7] Čurčić, V. (1908): Doprinos znanju o praistorijskim rudarskim i topioničarskim aktivnostima tokom bronzanog doba u Bosni i Hercegovini. Časopis Narodnog muzeja Bosne i Hercegovine, vol. XX, Sarajevo, str. 86-89

Za GornjiVakuf-x.com priredio Muamer Čehić, magistar šumarstva

Više...
Priključi se za RSS feed