Dnevni avaz

E-pošta: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

FOTO: Kako se dijele pare za udruženja iz budžeta SBK?

Prema podacima iz “Službenih novina” Srednjobosanskog kantona, odobrena je isplata 462.500 KM iz budžeta za podršku u realizaciji projekata i programa iz oblasti kulture.

Članovi stranke

Na posljednjoj sjednici Skupštine SBK zastupnik Anto Bilić (HDZ 1990) je postavio pitanje u vezi sa raspodjelom sredstava za kulturu. Osim toga što je zastupnik u Skupštini, široj javnost Bilić je poznat kao dugogodišnji kulturni radnik, voditelj Hrvatskog kazališta u Travniku, a posljednjih godina predsjednik travničke podružnice HKD „Napredak“ i organizator niza kulturnih manifestacija i reditelj teatarskih predstava.

- Tražio sam da mi se dostave kriteriji prema kojima se dodjeljuju sredstva udrugama i pojedincima jer, koliko ja vidim, jedini kriterij je stranačka pripadnost. Bošnjački dio, moram to priznati, realno raspodijeli sredstva udrugama koje doista rade i ostvaruju rezultate, dok se Hrvatima dodjeljuju sredstva prema tome jesu li ili nisu član određene stranke – pojašnjava Bilić.

Prema njegovom mišljenju, kriteriji nemaju veze s umjetničkim radom niti kvalitetom projekata za koja se izdvajaju velika sredstva.

Bez vrijednosti

Bilić smatra kako bi „Andrićevi dani“ trebali biti državni, bh. projekt.

- Ako bi se pojavila neka zdrava razmišljanja, mislim da bi jedna ovakva manifestacija zaslužila, ne kantonalni, nego državni značaj. Ivo Andrić je bosanskohercegovački, kome se sviđalo ili ne. Finansiraju se projekti koji nemaju apsolutno nikakvu umjetničku vrijednost i baš sam tu djelovao u Skupštini jer poznajem djelovanje kulturnih institucija – kazao nam je Bilić, navodeći kako je razočaran odsustvom bilo kakvih kriterija kod raspodjele sredstava.

Sjajna manifestacija

Bilić ističe da je prezadovoljan sadržajem i kvalitetom „Andrićevih dana“.

- Zanimljivo kako Travnik dobije jednu takvu sjajnu manifestaciju, a sudjeluje s minornim ili minimalnim sredstvima. Ljudi su zadovoljni ponuđenim programima, ali za još kvalitetnije treba još više sredstva. Ova manifestacija se odvija samo zahvaljujući entuzijastima koji to održavaju i prate. Uz veća sredstva to bi preraslo u manifestaciju kojom će se Travnik dičiti – kazao je Bilić.

Dnevni avaz

Da biste dobili bolju predstavu o čemu govori Anto Bilić u prilogu postavljamo detalje iz Službenih novina o potrošnji para na Udruženja u SBK/KSB.

Protest prosvjetnih radnika SBK/KSB

U Travniku je jučer održan protest Korodinacije sindikata prosvjetnih radnika koji su okupljeni u koordinaciju koju sačinjavaju  četiri sindikata obrazovanja. Čelni ljudi četiri sindikata i sindikalni povjerenici okupili su se ispred zgrade Općine Travnik, a nakon toga uslijedila je protestna šetnja Bosanskom  ulicom do zgrade Vlade Srednjobosanskog kantona.

Predstavnici sindikata traže od Vlade SBK potpisivanje kolektivnog ugovora za oblast obrazovanja i stavljanje van snage Pravilnika o ocjenjivanju i napredovanju kojeg primjenjuje resorno ministarstvo, a kojeg je Općinski sud u Travniku proglasio nezakonitim.

– Ovo je prvi put nakon 15 godina da prosvjetari u SBK nemaju potpisan granski kolektvini ugovor i da nemaju riješen radno-pravni status – rekli su predstavnici sindikata u svojim obraćanjima ispred zgrade Vlade SBK.

Nakon obraćanje ispred zgrade sindikalni povjerenici su se dostojanstveno razišli uz obećanje kako nastavljaju sa borbom za ostvarivanje svojih prava.

Dnevni avaz

Problemi sa ogrijevom u Srednjobosanskom kantonu: Na drva za ogrjev građani čekaju pet i više mjeseci

Dok su Kantonalna uprava za šumarstvo i policija akcijama zapljene i povećane kontrole drastično smanjile krađu šume, što je naišlo na itekako pozitivan odjek u javnosti, kolateralne žrtve akcije na kraju će, kako sada stvari stoje, biti građani koji bi na početku sezone grijanja mogli ostati bez ogrjevnog drveta.  

Majska uplata

Naime, drastičnim smanjenjem broja šumokradica nabavka drva gotovo u potpunosti je kanalizirana na šumarije, odnosno legalnu nabavku ogrjevnog drveta, što je stvorilo enorman pritisak na očito nespremne šumarije. 

Tako se nerijetko događa da građani koji su ogrjev uplatili još u aprilu ili maju drva nikada nisu dobili.

I novotravnički penzioner Niko Matuka na drva je, kaže, čekao četiri mjeseca.

- Drva sam dobio prije nekoliko dana, a uplatio sam u maju. Ne znam šta će biti s onima koji su uplatili poslije mene i kad će oni dobiti drva, jer je već hladno i ujutro i navečer se treba ložiti - rekao nam je Matuka.

Problema su svjesni i u kantonalnoj firmi „Šume Središnje Bosne“, čiji izvršni direktor sektora ekonomsko-finansijskih i komercijalnih poslova Mladinko Perković kaže da je za sve kriv pojačan pritisak na šumarije.

 - Moguće je da ljudi čekaju po nekoliko mjeseci, a razlozi mogu biti različiti. Značajno smo smanjili broj šumokradica, sad puno veći dio nabavke ogrjevnog drveta ide legalnim putem, tako da se stvorio pritisak, a objektivne mogućnosti su limitirane. U odnosu na prošlu godinu, imamo povećanje proizvodnje ogrjevnog drveta od 16 posto - kazao je Perković.

Ograničiti isporuke

Prema njegovim riječima, rješenje je u nekoliko pravaca.

- Rješenje je u ravnomjernijoj nabavci i distribuciji, ograničavanju isporuke drvoprerađivačima koji cijepaju i izvoze za inozemstvo i povećanju želje ljudi da sami, u saradnji sa šumarijama, sijeku drvnu masu tamo gdje je to dozvoljeno planovima - rekao je Perković.

Avaz.ba

Prokoško jezero: I posljednji mještani napustit će svoje katune prije prvog mraza

Prokoško jezero na planini Vranici, udaljeno 22 kilometra od Fojnice, na nadmorskoj visini od 1.635 metara, prema mišljenju mnogih, jedno je od najljepših ledničkih jezera u Evropi.

Mještani ga zovu Gorsko oko, a nekada mirno stočarsko selo koje leži na obalama ovog jezera, već odavno je neizbježna destinacija hiljadama turista.

Vožnja od Fojnice do Prokoškog jezera makadamskim putem traje četrdesetak minuta. Iako je put prilično loš, ovaj biser prirode svakako vrijedi posjetiti, jer prizor koji vas dočeka dok prilazite jezeru ostavlja bez daha.

Spremna zimnica

Kraj septembra za mještane sela uz Prokoško jezero znači i pripreme za polazak. Polako se spremaju da napuste svoje katune i spuštaju se prema Fojnici prije prvih mrazeva. Sead Bureković kaže nam da su zime na Prokoškom jezeru teške i duge te da će se i posljednji među njima za desetak dana spustiti niže. Niko od njih tamo ne ostaje zimi, jer je izrazito hladno, a oni koji imaju terence, ponekad obiđu imanja da provjere je li sve uredu.

- Zimnicu smo već spremili, malo zahvaljujući zaradi od turista, a malo i našim radom na njivama. Osigurali smo se za zimu, jer bilo je dosta gostiju ovog ljeta – rekao je Bureković.

Cijeli kraj se iz godine u godinu mijenja, dolazi sve više ljudi, a svake sezone na obalama Prokoškog jezera niče nekoliko novih koliba. Bureković govori da je prije rata tu bilo svega dvadesetak koliba, a sada ih ima više od 330.

Pored jezera smo sreli grupu turista, a kako kažu mještani, oni su možda i među posljednjima za ovu sezonu. Četvorica prijatelja iz Saudijske Arabije uživala su u prelijepom pogledu na jezero. Jedan od njih kazao nam je da su tu stigli prije dva dana, a ostat će još nekoliko dana.

Srdačni ljudi

- Fascinira nas ljepota prirode, a i ljudi su srdačni. Svi su domaćinski raspoloženi. Želimo iskoristiti svaki trenutak da se odmorimo, jer ovako nešto nemamo u našoj zemlji – rekao nam je Faleh Kaled.

Veliki broj turista mještanima donosi dobru zaradu, cijene smještaja su do 100 KM za jednu noć, a u ponudi je i domaća hrana. Potrebno je, kako kažu, spriječiti divlju gradnju, odnosno uvesti rigoroznije mjere zaštite jezera, napraviti kvalitetnu infrastrukturu pa će ovaj prirodni dragulj biti očuvan i za neke buduće generacije.

Triton kao vjerni čuvar 

Prokoško jezero poznato je i kao stanište tritona, endemičnog vodozemca. Seljani ga još zovu i vjernim čuvarom tajne jezera. Iako mnogi tvrde da u jezeru više nema tritona zbog nelegalne gradnje i onečišćenja, mještani kažu da ih još ima i da ih vide s vremena na vrijeme.

Dnevni avaz

Besplatni udžbenici za sve prvačiće u Srednjobosanskom kantonu

Ove  godine prvi put u Srednjobosanskom kantonu će biti podijeljeni besplatni udžbenici za sve prvačiće, tačnije njih 2.326, potvrđeno je iz Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta SBK.  

Osiguran novac

Ministrica Katica Čerkez rekla je da su, uz podršku Vlade SBK, redovno, još od školske 2013./2014. godine, dijelili besplatne udžbenike za učenike u stanju socijalne potrebe i za svu djecu romske nacionalnosti koja redovno pohađaju osnovnu školu na području ovog kantona.

- Na prijedlog Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i sporta SBK, u budžetu Kantona i za 2017. godinu planirana su sredstva za nabavku besplatnih udžbenika za učenike osnovnih škola. Zahvaljujući planiranom i dobivenim finansijskim sredstvima od Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, kao i izdvajanju dodatnih sredstava iz tekuće zalihe Vlade SBK, naše ministarstvo uspjelo je osigurati nabavku besplatnih udžbenika za sve prvačiće - kazala je ministrica Čerkez.

Ove godine, dodala je, 2.326 učenika prvog razreda dobit će besplatno udžbenike te 278 učenika romske nacionalnosti od drugog do devetog razreda i 1.138 učenika od drugog do devetog razreda koji se nalaze u stanju socijalne potrebe, a na prijedlog škole.

Počela podjela

- Svaka nova školska godina predstavlja izazov za učenike i roditelje, s tim da roditelji, osim izazova za novim znanjima, imaju i finansijske izazove, a posebno roditelji koji imaju obavezu osigurati udžbenike, ali i priručnike za dvoje ili više djece. Ministarstvo ima za cilj da u skoroj budućnosti besplatni udžbenici budu dostupni svim učenicima od prvog do devetog, što je itekako ostvarivo. Prema pokazateljima koje imamo, oko 30 posto učenika u osnovnim školama ima mogućnost koristiti besplatne udžbenike - istakla je Čerkez.

Distribucija besplatnih udžbenika za učenike koji na to imaju pravo većim je dijelom završena.

Dnevni avaz

U školama SBK ove školske godine upisano 500 učenika manje nego lani

Prvi dan nove školske godine u Srednjobosanskom kantonu obilježio je štrajk upozorenja prosvjetara zbog nepotpisanog kolektivnog ugovora. 

Kolektivni ugovor

Pregovarački timovi Sindikata i Ministarstva obrazovanja, nakon godinu razgovora, usaglasili su kolektivni ugovor, međutim, za prošireni pregovarački tim Vlade SBK bio je neprihvatljiv pa su ponudili sasvim novi dokument, o kojem predstavnici Sindikata nisu željeli razgovarati. Ministrica obrazovanja SBK Katica Čerkez ističe da je izlaz u pregovorima i da nema razloga za štrajk.

- Očekujem da ponovo sjednemo s pregovaračkim timom Vlade i da vidimo kako će prihvatiti onaj prvi kolektivni ugovor koji smo usaglasili sa sindikatima - kaže Čerkez.

Uvođenjem devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja ove godine javlja se višak zaposlenih u srednjem obrazovanju, a problem će biti posebno izražen naredne godine.

- Ove godine ne vidimo da su ljudi ostali bez posla, ali bez kompletne norme da. Oni se s tim na neki način slažu jer su svjesni da je uvođenjem devetogodišnjeg obrazovanja upravo ove godine došlo do tog vakuuma budući da je određen broj djece, nakon osmog razreda, upisao srednju školu, a jedan dio je upisao deveti razred. Nastava je počela, a Vlada će biti informirana da smo formirali i odjele koji su ispod pedagoškog minimuma. To je način da amortiziramo stanje - navodi ministrica.

I ove godine manji je broj djece u školama

- U osnovnima školama je 300 učenika manje, a zajedno sa srednjom u klupama ih je 500 manje. Prošle godine smo imali više od 21.000 učenika, a ove godine 20.880. Imamo manje učenika, da li zbog prirodnog priraštaja ili iseljenja, trebala bi dublja analiza. Ali i jedan i drugi razlog su utjecali na to da imamo manje učenika u ovoj školskoj godini - kaže Čerkez.

Početak školske godine obilježio je i bojkot nastave roditelja i djece bošnjačke nacionalnosti u Kiseljaku, koji je uskoro i riješen.

Broj termina

- Slučaj u Kiseljaku je mogao biti riješen na nivou dvojice direktora škola! To su više personalni odnosi među ljudima kada ne žele sjesti u dobroj namjeri. Mi smo taj problem riješili. Dobio se dovoljan broj termina u dvorani da sva djeca mogu vježbati - kazala nam je ministrica.  

Slučaj u Jajcu

Gotovo cijelu godinu slučaj osnivanja srednje škole u Jajcu, koja bi radila po nastavnom planu i programu na bosanskom jeziku, bio je u fokusu javnosti u našoj zemlji. Nova škola, iako osnovana, ne radi, a učenici idu u dvije postojeće.

- Nova škola ne radi. I dalje rade dvije škole u koje djeca idu zajedno. Uvedena je grupa predmeta. Tako su 2007. godine uvedene islamska i katolička vjeronauka. Imaju časovi bosanskog i hrvatskog jezika, a ove godine za prvi razred uvedene su geografija i historija. Osnivanje škole je bio dug proces, a to su tražili roditelji i lokalna zajednica! Mi smo iskoristili snagu sporazuma o povratku i uključili smo predmete koji će zadovoljiti interese, meni je žao reći, manjina, u ovom slučaju naroda u BiH - pojasnila je ministrica Čerkez.

Kenan Kavazović/Dnevni avaz

Cijene peleta u BiH skočile: Narod se pogospodio, pa mu mrsko cijepati

Dostupnost, velika potražnja, ali i popularnost odlikuju energent pelet, koji je u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina napravio pravu malu revoluciju.  Naime, osim što u potpunosti zadovoljava visoko ekološke standarde i ne ugrožava okolinu i prirodu, proizvođači ističu da iskorištenost energije kod peleta iznosi preko 90 posto te da kilogram peleta može proizvesti oko pet kilovat sati toplotne energije. 

Problemi prilikom nabavke

Postavlja se pitanje koliko će svi oni koji se griju na pelet koristiti i dalje ovaj energent ukoliko se nastavi sa poskupljenjem i problemima prilikom nabavke. 

Na prodajnom portalu "OLX" može se naći veliki broj proizvođača peleta koji ovaj energent prodaju oko 300 KM po toni, s tim da se mora naglasiti kako cijene variraju od proizvođača do proizvođača.

Kako se približavaju zima i niže temperature, očekuje se i rast cijene peleta, a tome u prilog ide i strah lokalnog stanovništva da se ne ponove sibirske temperature od prošle godine.

Poučeni tim iskustvom, građani su pohrlili u mnoge firme koje se bave proizvodnjom peleta, a kako su nam kazali već se, što je neuobičajeno za ovo doba godine, mnoge firme suočavaju sa nestašicom ovog energenta.

Kako su kazali za Avaz.ba iz firme "Woodland" d.o.o, potražnja za ovim energetom je velika, što je i normalno, s obzirom na to da se zakon tržišta svakodnevno mijenja.

- Zakon tržišta se mijenja, dakle što je veća potražnja, veća je i cijena peleta. Mada moramo da naglasimo, koliko posluje naša firma, dakle 4 ili 5 godina, nikada se nije ništa slično desilo kao ove. Dakle, sada trenutno nemamo na stanju ni grama, a ranije smo imali i po 1000 tona, što dovoljno govori kakva je potražnja - kazali su nam iz "Woodland" d.o.o. 

Strah od niskih temperatura

Razlog za drastičan porast potražnje ove sirovine jeste i izuzetno hladna zima, koja je prošle godine pogodila našu zemlju. 

- Ljudi sigurno iz straha od zime kakva je vladala prošle godine uzimaju i više nego im treba - rekli su nam.

Kako su naglasili cijena ovog energenta u "Woodlandu" otprilike iznosi otprilike 300 maraka po toni, te da, za sada, sirovine za proizvodnju ovog energenta ima.

- Peleta nemamo sada na stanju, ali sirovine za proizvodnju imamo. Kod nas će biti proizvodnje, jer mi imamo siguran plasman robe svake godine na italijansko tržište - ističu iz "Woodlanda".

Ovaj energent je, za relativno kratko vrijeme ,došao u centar pažnje zbog ekonomičnosti, ali i jednostavnosti pri korištenju. Naš sagovornik nam je kazao kako razlog za ovo jeste i što se narod "pogospodio i zato niko neće da cijepa drva" (smijeh op.a.) 

- Šalu na stranu, ovaj način grijanja je mnogo jednostavniji. Ujutro saspeš cijelu vreću i miran si cijeli dan - rekli su nam iz "Woodlanda".

U FIS-u nemaju na stanju peleta

 I iz "FIS Viteza" su nam kazali kako trenutno na stanju nemaju peleta zbog kvara sa peletanom.

- Kod nas ovdje trenutno imamo problem sa peletanom, ali moramo kazati kako se stare dostave završavaju. Dakle, cijena tone peleta u FIS-u iznosi 364 marke bez prijevoza - kazali su nam.

 Kako su najavili, teško se može očekivati da će za zimske dane u FIS-u biti na stanju peleta. Kao razloge za veliku popularnost ovog energenta, prije svega, ističu i finansijske razloge jer su drva skupa, a u posljednje vrijeme su popularne kotlovnice. 

Evo zašto su Bosanke dugovječnije od Bosanaca

Bosanke žive u prosjeku osam godina duže nego Bosanci, podatak je Zavoda za javno zdravstvo FBiH. U izvještaju Zavoda navodi se da je prosječan životni vijek građana BiH 79 godina, prosjek starosti muškaraca je 75, dok žene u većini slučajeva proslave i 83. rođendan.  

Razlozi za ovakve statistike kojima se bavi i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), ne samo kod nas nego i u svijetu, prema mišljenju stručnjaka, višestruki su, a naučne teze o tom pitanju su brojne.

Psiholog Čedomir Novaković kaže da bi razlog za to mogao ležati u činjenici da su žene zaštićenije od muškaraca, odnosno da su manje izložene ratovima i kataklizmama.

- Može se reći da su žene, u odnosu na muškarce, zaštićenije od napornog fizičkog rada i izlaganja nepredviđenim faktorima, i upravo to bi mogao biti jedan od razloga što su dugovječnije – smatra on..

Nove tehnologije kojima se može pratiti ljudski život mogle bi odgovoriti na pitanje koji su faktori primarni, sekundarni, a koji tercijarni kada se govori o dugovječnosti, navodi Novaković.

On ističe da se žene koje malo više pričaju, a nekad, uvjetno rečeno, i zvocaju muškarcima, na taj način zapravo oslobađaju od stresa i unutrašnjeg pritiska. A svako pražnjenje, navodi Novaković, donosi neki efekt. –

 Otvaranje tog emotivnog ventila, želje da se ispriča, odnosno da se izgalami na muža, dijete, komšiju... može kod žene imati psihoterapijski efekt olakšanja. S druge strane, muškarci odu u kafanu, na utakmicu... dakle, na mjesta gdje postoji masovno olakšanje – pojašnjava Novaković, dodajući da su, uprkos svemu, žene ipak češći posjetioci psiholoških i psihijatrijskih ordinacija..

Suša umanjila prinose ratarskih kultura

Na području Bugojna suše su se odrazile na prinose žitarica, a naročito kukuruza i pojedinih povrtnih kultura, potvrdila je Feni stručna saradnica za poljoprivredu u toj općini Senada Čolić.

- Štete nisu tako velike kao u okruženju i kreću se oko 20 posto, kada su u pitanju ratarske kulture. I proizvodnja stočne hrane je djelomično u krizi, s obzirom na umanjene prinose žitarice - kazala je. 

Prinosi većine povrtnih kultura, kaže Čolić, solidni su, osim graha koji se nije mogao razviti u uvjetima kakvi su vladali ovog ljeta.

 - Osim otpornosti pojedinih kultura na klimatske uvjete, nivo štete na usjevima zavisi od tipa zemljišta, rokova sadnje i agrotehničkih mjera koje su se primjenjivale u poljoprivrednoj proizvodnji - naglašava Čolić. 

Istaknula je da su visoke temperature uzele svoj danak i u voćnjacima na teritoriju Bugojna, u kojima bi uskoro trebala početi berba rijetkih plodova, koji su se uspjeli razviti.

- Ovogodišnja suša je bukvalno „dotukla“ voćke, nakon prošle zime, debelih minusa i kasnih mrazeva. Rijetkost je da na visokostablašicama ugledamo neko voće - istaknula je. 

U najvećoj krizi je, tvrdi, malinarstvo, zbog svih problema koji su u ovoj sezoni pratili proizvodnju i prodaju maline.

 -Mislim da će ova godina biti prekretnica za malinarstvo. Mnogi malinari koji su planirali proširiti zasade, odustali su od te namjere. Ima i onih koji će umanjiti već postojeće parcele i zasaditi druge poljoprivredne kulture - zaključila je Čolić. .

Potreban veliki oprez kod odlazaka u inozemstvo: Neki ljudi su preživjeli pakao u Njemačkoj

Bosanci Hercegovci koji žele napustiti zemlju i otići raditi u inozemstvo trebaju biti oprezni kada se javljaju na nepouzdane oglase za zaposlenje ili povjeruju nesigurnim obećanjima da ih u nekoj zemlji čeka unosna zarada.

Osim neadekvatnih uvjeta za život u kojima se nađu, nerijetko se desi da mnogi ne budu isplaćeni prema dogovoru. U nekim slučajevima ono što zarade na kraju jedva pokrije troškove putovanja.

Nikada više

Zekerijah Kubat, 48-godišnjak iz Visokog, priča nam kako je u Njemačku otišao po preporuci prijatelja koji mu je obećao, kako kaže, dobru zaradu. No, plaćanje je izostalo, a za period od 27. aprila do 5. jula, koliko je radio, dobio je svega 1.000 eura.

-Smršavio sam 15 kilograma. Kolege i ja smo tamo boravili u najlošijim uvjetima. Spavali smo na spužvama po stanovima u zgradama u kojima smo obavljali unutrašnje radove. U Berlinu sam sklapao kuhinje. Ni marku nisam dobio dok sam radio, trpio sam uvrede. Vlasnik firme je Nijemac, a šef nam je bio jedan naš iz Konjica – govori Kubat.

Ističe kako nikada više ne bi otišao raditi vani, taman da je plaća i 5.000 eura.

Boris Pupić, portparol Agencije za rad i zapošljavanje BiH, upozorava bh. građane koji se odluče za rad na crno u inozemstvu da, u slučaju da budu prevareni, ne mogu potražiti nikakvu pravnu zaštitu jer su i oni sami prekršili zakon.

Visoke kazne

– Njemačka i Austrija imaju stroge kontrole, pa je i sam odlazak na rad na crno težak prekršaj. Do sada se dešavalo da su zbog rada na crno velike probleme imali naši radnici u Azerbejdžanu, Rusiji, Crnoj Gori i zaljevskim zemljama – ističe Pupić.

On dodaje da se na sumnjiva radna mjesta radnici najčešće prijavljuju putem oglasa, nakon čega u strane zemlje odlaze bez radnih dozvola i viza. Podsjeća da su za zemlje EU procedure jasne i da svi koji idu ilegalno raditi trebaju znati da su kazne za takva djela izuzetno visoke.

– Potrebna je radna ponuda, radna dozvola koju daje poslodavac i radna viza da naš državljanin može otići u stranu zemlju. Ima onih koji lažno obećavaju da će im tamo izvaditi tu dozvolu. U to se ne smije pouzdati, a u neku zemlju može se ući i na osnovu turističke vize, koja važi 90 dana, nakon čega se mora vratiti – pojašnjava Pupić.

Agencija provjerava poslodavce

-Nemamo pritužbi, jer se putem Agencije može otići samo legalno. Kada dobijemo oglas iz inostranstva, provjerimo poslodavca. Tek kada pošalje radnu dozvolu i ugovor o radu, mi šaljemo kandidate u ambasadu te države. To radimo s državama s kojima imamo sporazum. Programi koje imamo sa Slovenijom i Njemačkom su sigurni. Iz Austrije ne dobivamo oglase za posao jer oni imaju svoju posebnu imigracionu politiku – kaže Pupić.

Priključi se za RSS feed