Drugi pišu

E-pošta: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Bakir Husak u borbi za prava demobilisanih boraca Armije RBiH

Više od mjesec i po grupa demobilisanih boraca Armije RBiH boravi ispred Vlade FBiH. Svojim danonoćnim prisustvom u neuslovnim uvjetima iskazuju nezadovoljstvo stanjem boračke populacije, te zahtjevaju da se pravedno raspodjeljuju prava koja se odnose na ovu populaciju.

Podsjećamo, jedan njihovih od osnovnih zahtjeva prema Ministarstva boraca i invalida FBiH jeste da se za nezaposlene borce obezbijede dodatne novčane naknade i da se u red dovede oblast boračkih udruženja u FBiH.

Okupljeni borci kažu da su prevareni od strane Vlade FBiH, te da će biti istrajni u svojim zahtjevima.

Bakir Husak, demobilisani borac iz Gornjeg Vakufa za N1 kaže: "Došli smo ovdje 12. juna zajedno s ostalim demobilisanim borcima. 7. jula je došla obavijest da svi demobilisani borci koji su na birou da će od 9. jula imati na računu imati 225 KM. Mi smo kao borci iz Gornjeg Vakufa to prihvatili. Međutim, ministar Bukvarević je na sastanku u Bugojnu rekao da mi pravimo socijalni program. Ja pitam ministra Bukvarevića koji socijalni program jer su svi demobilisani borci ista kategorija - na birou smo svi, preživljavamo kako preživljavamo. Ostajemo ovdje dok ne ostvarimo svoja prava."

Husak je pozvao svoje sugrađane da ih podrže u njihovim zahtjevima, te se zahvalio građanima Sarajeva koji im pružaju podršku, prije svega u uručivanju hrane i pića.

Povodom boračkih zahtjeva se još jednom oglasio premijer FBiH. O zahtjevu za dodatnim novčanim naknadama za nezaposlene borce je rekao: "Federacija BiH daje 650 miliona KM, to je maksimalno. Primarni prihod Federacije je 1 950 000 0 - znači trećina ide za borce. To je najveći procenat jednog budžeta na svijetu koji ide za tu kategoriju. Znači mi možemo samo preraspojedljivati ovih 650 miliona KM."

Fadil Novalić tvrdi da Vlada FBiH želi i ima hrabrosti urediti pitanje boračkih prava.

"Mišljenja smo da Sporazum koji smo potpisali garantira preraspojedlu prava. Postoje pregovori s ovom populacijom, a ministar Bukvarević radi svaki dan. Stoji činjenica da su od njihova četiri zahtjeva, dva ispunjiva - o registru i reprezentativnosti, a dva nisu jer traže novih 760 miliona KM. Društvo to ne može podnijeti jer bi to bio kraj Federacije."

N1 BIH

VIDEO: Vlada SBK donijela Odluku o davanju saglasnosti školama za raspisivanje konkursa za popunu radnih mjesta

Na prijedlog Ministarstva finansija, Vlada SBK je dala saglasnost na Nacrt programa javnih investicija Srednjobosanskog kanton a za period 2018-2020 godina.

Vlada SBK je na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta donijela Odluku o akontativnoj raspodjeli sredstava namijenjenih za finansiranje troškova prijevoza učenika osnovnih škola za 2016/2017.g., odlukom se izdvaja iznos od 354.621,88 KM, za finansiranje prijevoza učenika osnovnih škola za V mjesec.

Vlada SBK donijela je Odluku o davanju suglasnosti školama za raspisivanje natječaja za popunu upražnjenih radnih mjesta za nastavnu 2017./2018. godinu za nastavno i nenastavno osoblje.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je predložilo, a Vlada SBK je dala Saglasnot za pokretanje postupka direktnog sporazuma za nabavku i ugradnju LED blinkera sa zvučnom signalizacijom GOLF A7, u iznosu do 4.600,00 KM, kao i Saglasnost za pokretanje postupka izravnog sporazuma za obilježavanje vozila golfa A7- 7 komada i obilježavanje vozila CADDY- 4 komada, u iznosu do 3.700,00 KM.

Vlada SBK je na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta donijela Odluku o raspodjeli dijela sredstava Budžeta SBK namijenjenih za sport za 2017. godinu, odlukom se izdvaja iznos od 12.500,00 KM, sredstva su namjenjena za uplate kotizacije za sudjelovanje u ligaškim natjecanjima klubova.

Tntportal.ba

Pješak teško povrijeđen u saobraćajnoj nesreći

Pješak D.A. (83) iz Donjeg Vakufa teško je povrijeđen u saobraćajnoj nesreći, koja se dogodila jučer u ulici 14.septembar u tome gradu.

Njega je udarilo vozilo BMW, austrijskih registarskih oznaka, kojim je upravljao Z.A. (26).

Nakon ukazane prve pomoći u donjovakufskom Domu zdravlja povrijeđeni D.A. je, zbog ozbiljnosti povreda, prevezen u Kantonalnu bolnicu Travnik.

Uviđaj na mjestu nesreće obavili su službenici Odjeljenja kriminalističke policije PU Jajce.

RTV Bugojno

Detalji nezgode u Makarskoj: Dječaku iz Bugojna život spasili ronioci

O.E. (16) koji je jučer imao nezgodu u Makarskoj trenutno se nalazi u Splitu u bolnici. Na intenzivnoj je njezi i priključen na respirator gdje se vrše pretrage i gdje će biti urađen CT glave.

Kako saznajemo od izvora bliskog povrijeđenog, maleni O.E. je bio sa prijateljem na pedalini gdje se na nesreću okliznuo i upao u more. Na svu sreću hrabri drug Admir Musić koji je bio sa njim nije žalio svoj život da pomogne prijatelju. On je prvi priskočio u pomoć nakon čega su ronioci vidjeli i reagovali, nažalost bez svijesti je pronađen, ali je doktorica sa plaže prvu pomoć odmah dala i spasila dječaka.

POVEZANI ČLANAK: Tinejdžer iz Bugojna pao sa pedaline u more u blizini Makarske i pronađen bez svijesti

Prije par dana O.E. je imao rođendan i jučerašnje putovanje u Makarsku na more je bio poklon, nažalost, desilo se što niko nije očekivao.

Na svu sreću doktori su saopštili da se ne nalazi u životnoj opasnosti.

Bugojno-danas.info

Tinejdžer iz Bugojna pao sa pedaline u more u blizini Makarske i pronađen bez svijesti

Dječak iz BiH jučer je vozio pedalinu u blizini Makarske. Pao je u more. Dok su spasioci došli do njega bio je u nesvijesti. Hitno su ga prebacili u bolnicu u Splitu. Tamo se oporavlja i srećom nije u životnoj opasnosti.

Policija je potvrdila da je riječ o maloljetniku iz BiH.

Kako portal Bugojno Danas saznaje radi se o dječaku O.E. iz Bugojna koji ima 16 godina.

Bugojno-danas.info

[VIDEO] Načelnik Sead Čaušević: Industrijska zona privlači investitore

Općina Gornji Vakuf-Uskoplje je jedna od 16 općina u Federaciji BiH koja je dobila novac od Federalnog ministarstva razvoja poduzetništva i obrta za izgradnje industrijske zone Batuški lug.

Ovo je jedan od najznačajnih projekata Općine Gornji Vakuf-Uskoplje u proteklih nekoliko godina. Izgradnjom ove industrijske zone pružena je mogućnost investitorima da otvorene nova radna mjesta, kazao nam je načelnik općine Sead Čaušević.

Nakon završetka prve faze izvršena je eksproprijacija pojedinih dijelova zemljišta da bi se lakše moglo pristupiti Industrijskoj zoni. Posljednja faza bilo je asfaltiranje industrijske zone i parkinga. Odmah nakon završetka radova pojavili su se potencijali investitori koji su odlučili kupiti zemljište.

Firme koje su izgradile Nove proizvodne pogodne u ovoj industrijskoj zoni su fabrika peleta Rose Wood, koja je  jedan od najznačajnijih proizvodnih kapaciteta na području općine Gornji Vakuf-Uskoplje i jedan  od lidera drvne industrije na području Srednje Bosne, zatim firma Telalović , te jedna firma iz Austrije sa sjedištem u BiH. Također, nekoliko manjih obrtnika je  odlučilo kupiti zemljište, ističe načelnik Čaušević.

Dodao je da lokalne zajednice u BiH na sve načine pokušaju olakšati i omogućiti investitorima da otvore nove proizvodne pogone, no veliki problem predstavlja spora državna administracija.

Tntportal.ba

Porodica iz Gornjeg Vakufa: Morat ćemo uništiti malinjak

"Da ste me prošle godine pitali da li se od malinarstva može živjeti i preživjeti, rekao bi vam da se može ostvariti veoma dobra zarada, čak nečija godišnja zarada, ali ove godine je situacija posve drugačija. Ljudi su razočarani i više ne vide perspektivu u ovom poslu, čak štaviše, svi se samo nadamo da ćemo uspjeti izvući uložena sredstva", ovako priču započinje Muamer Čaušević čija porodica živi u selu Voljice, blizu Gornjeg Vakufa-Uskoplja.

Oni se već četiri godine bave malinarstvom i povrtlarstvom. Obrađuju 3 duluma maline i to dva duluma sorte Miker i jedan dulum sorte Vilamet te tri duluma krompira i tri dulum kupusa.

Izuzetno teška malinarska godina

"Ja sam zaposlen, otac Salih je penzioner, a supruga Naila iako je fakultetski obrazovana i treba uskoro magistrirati, ne može da nađe posao pa smo se odlučili na poljoprivredu kao neophodni dodatni izvor prihoda", otkriva Muamer i dodaje da kada je malinarstvo u pitanju, ovo je bila izuzetno teška godina.

"Imali smo velike štete u malinjaku, što zbog snijega, što kasnije zbog mraza, tako da smo od proljeća imali velika ulaganja dok smo ih oporavili od izmrzlina. Ali sad nas bacaju u još goru situaciju, gdje traže od nas da teško stečenu malinu dajemo u bescijenje i pitanje je da li ćemo uopšte uspijeti izvući dosad uloženi novac", ogorčeno priča Čaušević koji se nada da cijena od 1,5 KM po kilogramu neće ostati i zadnja.

Zadovoljni lokalnim otkupljivačem, ali...

"Ako se ostane na toj cijeni, bit ćemo prisiljeni uništavati već dozrelu malinu i malinjake", kaže Muamer i pojašnjava da bi branje malina trebalo potrajati do kraja jula, ako ne i duže.

"Ove je godine sorta Miker počela da zrije kasnije u odnosu na prošlu godinu. Što se plasmana tiče, imamo lokalnog otkupljivača koji dolazi na adresu po maline. Tom stranom saradnje smo zadovoljni, samo se nadamo da nećemo biti prisiljeni na raskid ugovora i uništenje maline zbog niske cijene", nada se ovaj vrijedni malinar koji se ipak vodi po onoj poslovici - ne drži sva jaja u istoj košari. Tako se osim malinarstvom, bavi i povrtlarstvom.

Sami traže kupca za povrće

"Što se tiče plasmana povrća, za krompir i kupus sami tražimo kupca, tj. prodajemo ih na pijaci ili ugostiteljskim objektima. I u ovom poslu je prodajna cijena jako niska za uloženi trud, ali opet uspijemo biti u plusu i trudimo se da nešto radimo i pošteno zaradimo", zaključuje Muamer Čaušević u čijoj se porodici trude sami stići uraditi što više posla u kojima sudjeluju svi radno sposobni članovi, a rado pomognu i djeca te po potrebi angažiraju i pomoć.

Agroklub.ba

Dedić: Hiperprodukcija kriva za problem malinara

Danas je održan sastanak federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudina Dedića sa ministrima i predstavnicima resornih kantonalnih ministarstava za poljoprivredu.

Na sastanku su razmatrani zaključci koje je Federalni parlament donio na tematskoj sjednici o poljoprivredi s ciljem poboljšanja položaja poljoprivrednika, s posebnim akcentom na položaj malinara.

Ministar Dedić je gostujući u emisiji Dan uživo na N1 televiziji kazao da se govorilo o problemima proizvođača malina i smilja, kao i svim problemima u ovom sektoru.

Na pitanje kako se uopće desilo da je proizvodnja malina od zlatnog posla postala takav problem da neki malinari pale malinjake i protestvuju, ministar Šemsudin Dedić je kazao da je došlo do hiperprodukcije u proizvodnji maline i smilja u protekle dvije godine.

"U proizvodnji maline je došlo do poremećaja na tržištu što je izazvalo nervozu. Prošle godine je u hladnjačama ostalo više od 7.000 tona maline koja nije plasirana na tržište i zbog toga su otkupljivači na oprezu. Oni su neoprezno izašli na tržište i iznijeli otkupne cijene, koje čak nisu ni proizvodne cijene. Iznos od 1,68 KM je proizvodna cijena maline. Tržište će odrediti konačnu otkupnu cijenu", rekao je Dedić.

On je kazao da se hiperprodukcija dogodila u posljednje dvije godine jer se nije pratilo tržište.

"Bh. malina ima potencijal, ali svi skupa moramo pratiti tržište i da država stane iz proizvođača kada naiđu na probleme. Proizvodnju nisu pratili ni skladišni kapaciteti", dodao je Dedić.

Vlada Unsko-sanskog kantona je prošle sedmice u dogovoru sa proizvođačima zagarantovala najnižu otkupnu cijenu od 2,5 KM. Jesu li i ostali kantoni pokazali raspolozenje?

"Ministarstvo je iniciralo sastanak sa proizvođačima, otkupljivačima i predstavnicima akademske zajednice. Formirana je radna grupa koja radi na sistematskom rješavanju problema bh.maline. Održan je sastanak s resornim ministrom. FBiH godišnje izdvaja 65 miliona KM, a kantoni oko 18 miliona za poticaje u poljoprivredi. Svaki kanton ima različite mjere kada je u pitanju podrška malinarima. Unsko-sanski kanton je ta sredstva usmjerio u regulisanje otkupne cijene kako bi proizvođači imali sigurnu minimalnu otkupnu cijenu od 2,50 KM. Bitno je i da se proizvođačima odmah plati ta malina, da ne čekaju", izjavio je Dedić za N1.

Federalni ministar je kazao da u entitetu Republika Srpska imaju znatno manje količine u proizvodnji maline. Dedić je istakao da samo Albanija slabije kotira od BiH kada su u pitanju sredstva koja se izdvajaju za poljoprivredu.

"Naša malina je kvalitetna i to svi moramo znati. Ali treba nam viša faza prerade kako bi prvu klasu prodavali po većoj cijeni, a ostale klase po cijenama koje diktira tržište. Sistematsko rješavanje podrazumijeva donošenje niza pravila i odluka koje je već pripremila radna grupa", rekao je Dedić i istakao da BiH izvozi malinu čak 70% u Srbiju.

Dedić naglašava da najmanje što treba poljoprivrednicima je politiziranje njihovih problema.

"Svi skupa trebamo reagovati. Kako se znamo pohvaliti da smo uspješni i 10. po proizvodnji maline, tako trebamo svi reagirati kada se desi problem."

N1 TV

Sudbonosni sastanak malinara iz Bosne i Hercegovine i Srbije

Delegacija Asocijacije „Zajedno za bh. malinu“ putuje u Srbiju gdje bi večeras u općini Arilje (Zlatiborski okrug) trebalo da se sastane s predstavnicima Asocijacije malinara Srbije.

Cilj sastanka je usaglašavanje zajedničkog djelovanja dviju asocijacija u Srbiji i Bosni i Hercegovini, potvrdio je Feni predsjednik bh. Asocijacije Edin Mameldžija, s kojim su zajedno putuju članovi Upravnog odbora Milan Vukanović i Admir Durmo.

Teme razgovora bit će i općenito unapređenje malinarstva u BiH i Srbiji, te nastup na tržištima. 

Predstavnici proizvođača malina u Srbiji, hladnjačara, te  vlasti te države borave u Poljskoj da bi utvrdili cijene tog voća i uporedili ih s cijenama u Srbiji.

Odlazak u Poljsku je rezultat zajedničkog dogovora proizvođača, hladnjačara i predstavnika države da bi se utvrdilo tačno stanje na tržištu malina u Poljskoj, koja je, osim Srbije, jedan od najvećih proizvođača tog voća.

Proizvođači maline u Srbiji od otkupljivača zahtijevaju otkupnu cijenu od 1,83 eura ili 220 dinara za kilogram, dok je trenutna cijena koju nude otkupljivači u toj zemlji 130-140 dinara.

Otkupna cijena maline na domaćem tržištu bit će tema sastanka danas i u Sarajevu federalnomg ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudina Dedića s kantonalnim resornim ministrima, na kojem će ministar Dedić, kako je najavio, predložiti da svi kantoni u Federaciji BiH riješe pitanje otkupne cijene malina na način na koji je to uradila Vlada Unsko-sanskog kantona smatrajući da je iznos od 2,5 KM prihvatljiv za sve strane.

- Mislim da bi primjer Unsko-sanskog kantona trebali slijediti i ostali kantoni. Važno je i uvođenje novih pravila za otkupljivače kojima će se od sada isplaćivati subvencije, ali tek nakon što izmire svoje obaveze prema malinarima - kazao je Dedić.  

Bosna i Hercegovina s proizvodnjom malina većom od 20.000 tona je na 8. mjestu proizvođača u svijetu i sa 6,7 posto učestvuje u ukupnoj svjetskoj proizvodnji malina.

S tim udjelom u svjetskom tržištu, BiH je država koja preuzima cijene od drugih, kako kupovne tako i prodajne. Najveći bh. konkurenti su Poljska s više od 100.000 tona i Srbija s proizvodnjom iznad 80.0000 tona godišnje proizvodnje, a navedeni podaci se odnose na proizvodnju iz prethodnih godina.

FENA/Biznis.ba

Promjene Zakona o radu za bh. državljane u Austriji, važna informacija za studente i radnike

Posljednje procjene kažu da broj Bosanaca i Hercegovaca u Austriji konstantno raste iz dana u dan pa se procjenjuje da u ovoj zemlji danas živi oko 150.000 osoba porijeklom iz naše zemlje. Najveći broj živi u Beču, Štajerskoj i Gornjoj Austriji.

Prisutan je trend odlazaka na školovanje u ovu zemlju, a veći dio bh. studenata u ovoj zemlji ima mogućnost paralelnog rada uz studij što recimo u Bosni i Hercegovini skoro da ne postoji iako nema zakona koji bi to spriječio. Više je riječ o navikama.

Napomene za studente, izmjene u periodima

Promjena Zakona o radu stranih državljana u Austriji takođe se odnosi i na strane studente. Za studente iz trećih zemalja, kao što su Srbija, Bosna i Hercegovina i Turska, predviđene su sledeće promjene:

Studenti osnovnih studija (Bachelor) će moći raditi 20 sati umjesto 10 sati nedjeljno, dok će master studenti moći raditi 40 sati umjesto samo 20 sati nedjeljno.

Nakon završetka studija, studenti će imati pravo godinu dana da pronađu posao u struci umjesto dosadašnjih šest mjeseci. Ova promjena bi trebalo da omogući lakše i efikasnije zapošljavanje apsolvenata;

Radna viza (Rot-Weiß-Rot-Karte) će po novom zakonu važiti dvije godine umjesto dosadašnjih godinu dana, nakon čega će se moći dobiti radna viza sa neograničenim pristupom radnom tržištu (Rot-Weiß-Rot-Karte plus).

Nakon završenih osnovnih ili doktorskih studija, studenti stiču pravo na dobijanje radne vize (Rot-Weiß-Rot-Karte), dok je stari zakon obuhvatao samo master studente i studente diplomskih studija (Diplomstudium).

Navedene promjene Zakona u radu će stupiti na snagu od 1. oktobra 2017.

Bhdijaspora.net

Priključi se za RSS feed