Dnevni avaz

E-pošta: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Besplatni udžbenici za sve prvačiće u Srednjobosanskom kantonu

Ove  godine prvi put u Srednjobosanskom kantonu će biti podijeljeni besplatni udžbenici za sve prvačiće, tačnije njih 2.326, potvrđeno je iz Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta SBK.  

Osiguran novac

Ministrica Katica Čerkez rekla je da su, uz podršku Vlade SBK, redovno, još od školske 2013./2014. godine, dijelili besplatne udžbenike za učenike u stanju socijalne potrebe i za svu djecu romske nacionalnosti koja redovno pohađaju osnovnu školu na području ovog kantona.

- Na prijedlog Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i sporta SBK, u budžetu Kantona i za 2017. godinu planirana su sredstva za nabavku besplatnih udžbenika za učenike osnovnih škola. Zahvaljujući planiranom i dobivenim finansijskim sredstvima od Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, kao i izdvajanju dodatnih sredstava iz tekuće zalihe Vlade SBK, naše ministarstvo uspjelo je osigurati nabavku besplatnih udžbenika za sve prvačiće - kazala je ministrica Čerkez.

Ove godine, dodala je, 2.326 učenika prvog razreda dobit će besplatno udžbenike te 278 učenika romske nacionalnosti od drugog do devetog razreda i 1.138 učenika od drugog do devetog razreda koji se nalaze u stanju socijalne potrebe, a na prijedlog škole.

Počela podjela

- Svaka nova školska godina predstavlja izazov za učenike i roditelje, s tim da roditelji, osim izazova za novim znanjima, imaju i finansijske izazove, a posebno roditelji koji imaju obavezu osigurati udžbenike, ali i priručnike za dvoje ili više djece. Ministarstvo ima za cilj da u skoroj budućnosti besplatni udžbenici budu dostupni svim učenicima od prvog do devetog, što je itekako ostvarivo. Prema pokazateljima koje imamo, oko 30 posto učenika u osnovnim školama ima mogućnost koristiti besplatne udžbenike - istakla je Čerkez.

Distribucija besplatnih udžbenika za učenike koji na to imaju pravo većim je dijelom završena.

Dnevni avaz

U školama SBK ove školske godine upisano 500 učenika manje nego lani

Prvi dan nove školske godine u Srednjobosanskom kantonu obilježio je štrajk upozorenja prosvjetara zbog nepotpisanog kolektivnog ugovora. 

Kolektivni ugovor

Pregovarački timovi Sindikata i Ministarstva obrazovanja, nakon godinu razgovora, usaglasili su kolektivni ugovor, međutim, za prošireni pregovarački tim Vlade SBK bio je neprihvatljiv pa su ponudili sasvim novi dokument, o kojem predstavnici Sindikata nisu željeli razgovarati. Ministrica obrazovanja SBK Katica Čerkez ističe da je izlaz u pregovorima i da nema razloga za štrajk.

- Očekujem da ponovo sjednemo s pregovaračkim timom Vlade i da vidimo kako će prihvatiti onaj prvi kolektivni ugovor koji smo usaglasili sa sindikatima - kaže Čerkez.

Uvođenjem devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja ove godine javlja se višak zaposlenih u srednjem obrazovanju, a problem će biti posebno izražen naredne godine.

- Ove godine ne vidimo da su ljudi ostali bez posla, ali bez kompletne norme da. Oni se s tim na neki način slažu jer su svjesni da je uvođenjem devetogodišnjeg obrazovanja upravo ove godine došlo do tog vakuuma budući da je određen broj djece, nakon osmog razreda, upisao srednju školu, a jedan dio je upisao deveti razred. Nastava je počela, a Vlada će biti informirana da smo formirali i odjele koji su ispod pedagoškog minimuma. To je način da amortiziramo stanje - navodi ministrica.

I ove godine manji je broj djece u školama

- U osnovnima školama je 300 učenika manje, a zajedno sa srednjom u klupama ih je 500 manje. Prošle godine smo imali više od 21.000 učenika, a ove godine 20.880. Imamo manje učenika, da li zbog prirodnog priraštaja ili iseljenja, trebala bi dublja analiza. Ali i jedan i drugi razlog su utjecali na to da imamo manje učenika u ovoj školskoj godini - kaže Čerkez.

Početak školske godine obilježio je i bojkot nastave roditelja i djece bošnjačke nacionalnosti u Kiseljaku, koji je uskoro i riješen.

Broj termina

- Slučaj u Kiseljaku je mogao biti riješen na nivou dvojice direktora škola! To su više personalni odnosi među ljudima kada ne žele sjesti u dobroj namjeri. Mi smo taj problem riješili. Dobio se dovoljan broj termina u dvorani da sva djeca mogu vježbati - kazala nam je ministrica.  

Slučaj u Jajcu

Gotovo cijelu godinu slučaj osnivanja srednje škole u Jajcu, koja bi radila po nastavnom planu i programu na bosanskom jeziku, bio je u fokusu javnosti u našoj zemlji. Nova škola, iako osnovana, ne radi, a učenici idu u dvije postojeće.

- Nova škola ne radi. I dalje rade dvije škole u koje djeca idu zajedno. Uvedena je grupa predmeta. Tako su 2007. godine uvedene islamska i katolička vjeronauka. Imaju časovi bosanskog i hrvatskog jezika, a ove godine za prvi razred uvedene su geografija i historija. Osnivanje škole je bio dug proces, a to su tražili roditelji i lokalna zajednica! Mi smo iskoristili snagu sporazuma o povratku i uključili smo predmete koji će zadovoljiti interese, meni je žao reći, manjina, u ovom slučaju naroda u BiH - pojasnila je ministrica Čerkez.

Kenan Kavazović/Dnevni avaz

Cijene peleta u BiH skočile: Narod se pogospodio, pa mu mrsko cijepati

Dostupnost, velika potražnja, ali i popularnost odlikuju energent pelet, koji je u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina napravio pravu malu revoluciju.  Naime, osim što u potpunosti zadovoljava visoko ekološke standarde i ne ugrožava okolinu i prirodu, proizvođači ističu da iskorištenost energije kod peleta iznosi preko 90 posto te da kilogram peleta može proizvesti oko pet kilovat sati toplotne energije. 

Problemi prilikom nabavke

Postavlja se pitanje koliko će svi oni koji se griju na pelet koristiti i dalje ovaj energent ukoliko se nastavi sa poskupljenjem i problemima prilikom nabavke. 

Na prodajnom portalu "OLX" može se naći veliki broj proizvođača peleta koji ovaj energent prodaju oko 300 KM po toni, s tim da se mora naglasiti kako cijene variraju od proizvođača do proizvođača.

Kako se približavaju zima i niže temperature, očekuje se i rast cijene peleta, a tome u prilog ide i strah lokalnog stanovništva da se ne ponove sibirske temperature od prošle godine.

Poučeni tim iskustvom, građani su pohrlili u mnoge firme koje se bave proizvodnjom peleta, a kako su nam kazali već se, što je neuobičajeno za ovo doba godine, mnoge firme suočavaju sa nestašicom ovog energenta.

Kako su kazali za Avaz.ba iz firme "Woodland" d.o.o, potražnja za ovim energetom je velika, što je i normalno, s obzirom na to da se zakon tržišta svakodnevno mijenja.

- Zakon tržišta se mijenja, dakle što je veća potražnja, veća je i cijena peleta. Mada moramo da naglasimo, koliko posluje naša firma, dakle 4 ili 5 godina, nikada se nije ništa slično desilo kao ove. Dakle, sada trenutno nemamo na stanju ni grama, a ranije smo imali i po 1000 tona, što dovoljno govori kakva je potražnja - kazali su nam iz "Woodland" d.o.o. 

Strah od niskih temperatura

Razlog za drastičan porast potražnje ove sirovine jeste i izuzetno hladna zima, koja je prošle godine pogodila našu zemlju. 

- Ljudi sigurno iz straha od zime kakva je vladala prošle godine uzimaju i više nego im treba - rekli su nam.

Kako su naglasili cijena ovog energenta u "Woodlandu" otprilike iznosi otprilike 300 maraka po toni, te da, za sada, sirovine za proizvodnju ovog energenta ima.

- Peleta nemamo sada na stanju, ali sirovine za proizvodnju imamo. Kod nas će biti proizvodnje, jer mi imamo siguran plasman robe svake godine na italijansko tržište - ističu iz "Woodlanda".

Ovaj energent je, za relativno kratko vrijeme ,došao u centar pažnje zbog ekonomičnosti, ali i jednostavnosti pri korištenju. Naš sagovornik nam je kazao kako razlog za ovo jeste i što se narod "pogospodio i zato niko neće da cijepa drva" (smijeh op.a.) 

- Šalu na stranu, ovaj način grijanja je mnogo jednostavniji. Ujutro saspeš cijelu vreću i miran si cijeli dan - rekli su nam iz "Woodlanda".

U FIS-u nemaju na stanju peleta

 I iz "FIS Viteza" su nam kazali kako trenutno na stanju nemaju peleta zbog kvara sa peletanom.

- Kod nas ovdje trenutno imamo problem sa peletanom, ali moramo kazati kako se stare dostave završavaju. Dakle, cijena tone peleta u FIS-u iznosi 364 marke bez prijevoza - kazali su nam.

 Kako su najavili, teško se može očekivati da će za zimske dane u FIS-u biti na stanju peleta. Kao razloge za veliku popularnost ovog energenta, prije svega, ističu i finansijske razloge jer su drva skupa, a u posljednje vrijeme su popularne kotlovnice. 

Evo zašto su Bosanke dugovječnije od Bosanaca

Bosanke žive u prosjeku osam godina duže nego Bosanci, podatak je Zavoda za javno zdravstvo FBiH. U izvještaju Zavoda navodi se da je prosječan životni vijek građana BiH 79 godina, prosjek starosti muškaraca je 75, dok žene u većini slučajeva proslave i 83. rođendan.  

Razlozi za ovakve statistike kojima se bavi i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), ne samo kod nas nego i u svijetu, prema mišljenju stručnjaka, višestruki su, a naučne teze o tom pitanju su brojne.

Psiholog Čedomir Novaković kaže da bi razlog za to mogao ležati u činjenici da su žene zaštićenije od muškaraca, odnosno da su manje izložene ratovima i kataklizmama.

- Može se reći da su žene, u odnosu na muškarce, zaštićenije od napornog fizičkog rada i izlaganja nepredviđenim faktorima, i upravo to bi mogao biti jedan od razloga što su dugovječnije – smatra on..

Nove tehnologije kojima se može pratiti ljudski život mogle bi odgovoriti na pitanje koji su faktori primarni, sekundarni, a koji tercijarni kada se govori o dugovječnosti, navodi Novaković.

On ističe da se žene koje malo više pričaju, a nekad, uvjetno rečeno, i zvocaju muškarcima, na taj način zapravo oslobađaju od stresa i unutrašnjeg pritiska. A svako pražnjenje, navodi Novaković, donosi neki efekt. –

 Otvaranje tog emotivnog ventila, želje da se ispriča, odnosno da se izgalami na muža, dijete, komšiju... može kod žene imati psihoterapijski efekt olakšanja. S druge strane, muškarci odu u kafanu, na utakmicu... dakle, na mjesta gdje postoji masovno olakšanje – pojašnjava Novaković, dodajući da su, uprkos svemu, žene ipak češći posjetioci psiholoških i psihijatrijskih ordinacija..

Suša umanjila prinose ratarskih kultura

Na području Bugojna suše su se odrazile na prinose žitarica, a naročito kukuruza i pojedinih povrtnih kultura, potvrdila je Feni stručna saradnica za poljoprivredu u toj općini Senada Čolić.

- Štete nisu tako velike kao u okruženju i kreću se oko 20 posto, kada su u pitanju ratarske kulture. I proizvodnja stočne hrane je djelomično u krizi, s obzirom na umanjene prinose žitarice - kazala je. 

Prinosi većine povrtnih kultura, kaže Čolić, solidni su, osim graha koji se nije mogao razviti u uvjetima kakvi su vladali ovog ljeta.

 - Osim otpornosti pojedinih kultura na klimatske uvjete, nivo štete na usjevima zavisi od tipa zemljišta, rokova sadnje i agrotehničkih mjera koje su se primjenjivale u poljoprivrednoj proizvodnji - naglašava Čolić. 

Istaknula je da su visoke temperature uzele svoj danak i u voćnjacima na teritoriju Bugojna, u kojima bi uskoro trebala početi berba rijetkih plodova, koji su se uspjeli razviti.

- Ovogodišnja suša je bukvalno „dotukla“ voćke, nakon prošle zime, debelih minusa i kasnih mrazeva. Rijetkost je da na visokostablašicama ugledamo neko voće - istaknula je. 

U najvećoj krizi je, tvrdi, malinarstvo, zbog svih problema koji su u ovoj sezoni pratili proizvodnju i prodaju maline.

 -Mislim da će ova godina biti prekretnica za malinarstvo. Mnogi malinari koji su planirali proširiti zasade, odustali su od te namjere. Ima i onih koji će umanjiti već postojeće parcele i zasaditi druge poljoprivredne kulture - zaključila je Čolić. .

Potreban veliki oprez kod odlazaka u inozemstvo: Neki ljudi su preživjeli pakao u Njemačkoj

Bosanci Hercegovci koji žele napustiti zemlju i otići raditi u inozemstvo trebaju biti oprezni kada se javljaju na nepouzdane oglase za zaposlenje ili povjeruju nesigurnim obećanjima da ih u nekoj zemlji čeka unosna zarada.

Osim neadekvatnih uvjeta za život u kojima se nađu, nerijetko se desi da mnogi ne budu isplaćeni prema dogovoru. U nekim slučajevima ono što zarade na kraju jedva pokrije troškove putovanja.

Nikada više

Zekerijah Kubat, 48-godišnjak iz Visokog, priča nam kako je u Njemačku otišao po preporuci prijatelja koji mu je obećao, kako kaže, dobru zaradu. No, plaćanje je izostalo, a za period od 27. aprila do 5. jula, koliko je radio, dobio je svega 1.000 eura.

-Smršavio sam 15 kilograma. Kolege i ja smo tamo boravili u najlošijim uvjetima. Spavali smo na spužvama po stanovima u zgradama u kojima smo obavljali unutrašnje radove. U Berlinu sam sklapao kuhinje. Ni marku nisam dobio dok sam radio, trpio sam uvrede. Vlasnik firme je Nijemac, a šef nam je bio jedan naš iz Konjica – govori Kubat.

Ističe kako nikada više ne bi otišao raditi vani, taman da je plaća i 5.000 eura.

Boris Pupić, portparol Agencije za rad i zapošljavanje BiH, upozorava bh. građane koji se odluče za rad na crno u inozemstvu da, u slučaju da budu prevareni, ne mogu potražiti nikakvu pravnu zaštitu jer su i oni sami prekršili zakon.

Visoke kazne

– Njemačka i Austrija imaju stroge kontrole, pa je i sam odlazak na rad na crno težak prekršaj. Do sada se dešavalo da su zbog rada na crno velike probleme imali naši radnici u Azerbejdžanu, Rusiji, Crnoj Gori i zaljevskim zemljama – ističe Pupić.

On dodaje da se na sumnjiva radna mjesta radnici najčešće prijavljuju putem oglasa, nakon čega u strane zemlje odlaze bez radnih dozvola i viza. Podsjeća da su za zemlje EU procedure jasne i da svi koji idu ilegalno raditi trebaju znati da su kazne za takva djela izuzetno visoke.

– Potrebna je radna ponuda, radna dozvola koju daje poslodavac i radna viza da naš državljanin može otići u stranu zemlju. Ima onih koji lažno obećavaju da će im tamo izvaditi tu dozvolu. U to se ne smije pouzdati, a u neku zemlju može se ući i na osnovu turističke vize, koja važi 90 dana, nakon čega se mora vratiti – pojašnjava Pupić.

Agencija provjerava poslodavce

-Nemamo pritužbi, jer se putem Agencije može otići samo legalno. Kada dobijemo oglas iz inostranstva, provjerimo poslodavca. Tek kada pošalje radnu dozvolu i ugovor o radu, mi šaljemo kandidate u ambasadu te države. To radimo s državama s kojima imamo sporazum. Programi koje imamo sa Slovenijom i Njemačkom su sigurni. Iz Austrije ne dobivamo oglase za posao jer oni imaju svoju posebnu imigracionu politiku – kaže Pupić.

Penzije će biti povećane za 10 posto!

- Mnogo puta u prethodnim godinama penzioneri su poručivali da su penzije premale, nedovoljne za pristojan život, da moraju biti povećane. Kazao je to u intervjuu za „Dnevni avaz“ direktor Federalnog zavoda za penzijsko-invalidsko osiguranje (PIO) Zijad Krnjić, koji je otvoreno za naš list govorio o položaju penzionera, a koji za 14. septembar najavljuju proteste, s obzirom na to da je Vlada FBiH ove sedmice zvanično odbila njihov zahtjev o povećanju penzija. 

Šta Vi kao prvi čovjek, koji najbolje poznaje situaciju u Zavodu, mislite - može li se udovoljiti zahtjevu penzionera za povećanje svih penzija za 10 posto?

- Vlada FBiH je na sjednici u avgustu prošle godine usvojila zaključke u vezi s tim zahtjevom penzionera. Naime, temeljni problem zbog kojeg je nemoguće udovoljiti zahtjevu kako je formuliran upravo je u dijelu gdje se traži „povećanje svih penzija za 10 posto“. Mogućnost smislenog i društveno-ekonomski korisnog povećanja penzija u okvirima ovog zakona je potpuno iscrpljena. Naime, prema sada važećem Zakonu o PIO penzije se mogu povećati samo povećanjem isplatnog koeficijenta, a to znači da se onima s većom penzijom povećavaju za puno više para nego onima s minimalnom. Dakle, povećanjem isplatnog koeficijenta za 10 posto maksimalne penzije će se povećati za 217 KM, a najniže za 32,6 KM. Rezultat bi bio povećanje rashoda za 200 miliona KM godišnje i dodatno povećanje nepravde u smislu razlika u visini penzija. Mislim da se svi mogu složiti da bi takvo rješenje bilo izuzetno štetno i dovelo bi do još većih frustracija i nezadovoljstva.

Odgoda protesta

Pa šta penzioneri onda mogu očekivati?

- Do povećanja penzija će doći! U kojoj zakonskoj formi i kada, to ćemo, nadam se, izdogovarati u narednim danima. Poznajući penzionere, kao jedinu društvenu skupinu koja je spremna razumjeti da su ekonomske mogućnosti društva omeđene ostvarenim BDP-om, siguran sam da ćemo narednih dana, skupa s Ministarstvom rada i socijalne politike i Vladom FBiH, održati sastanak i precizno dogovoriti moguće povećanje penzija. Kao što sam već rekao, apsolutno je neophodno i pitanje je svih pitanja da se što prije donese novi zakon o PIO, a njim je moguće povećati penzije selektivno, kroz vanredno usklađivanje, onako kako dogovorimo s penzionerima. A zakon je moguće brzo donijeti, recimo, u septembru svakako! Zato se nadam da do protesta neće ni doći, da će se u pregovorima naći rješenje, da će se korigiranim zahtjevima penzionera udovoljiti.

No, penzioneri ističu da su jednima ekstremno male, a drugima veoma visoke penzije, čak više od 2.100 KM. Šta je razlog takvih razlika?

- Tačno je da naš penzijski sistem, osim prosječno malih penzija, ima i tu mahanu da proizvodi nepravde u visini penzija. Znamo da je prosječna penzija za 410.000 penzionera oko 371 KM, nema dileme da je tačno da su penzije preniske i nedovoljne za pristojan život. Razlog za taj problem je u cjelini Zakon o PIO, koji je donesen još 1998. godine, nekoliko puta u manjem obimu mijenjan i još, poslije 19 godina, u primjeni. Naime, 2001. godine je OHR nametnuo izmjenu člana 51 Zakona, kojom je određeno da se penzije ne usklađuju, već da se korigiraju prema kretanju prihoda Federalnog zavoda isplatnim koeficijentom. Takve odredbe Zakona, naročito posljedice člana 51, dovode do toga da su nove penzije, preciznije nove penzije onih koji su u poslijeratnim godinama imali solidne i visoke plaće, sve veće, bliže se plaćama koje su imali, a neki čak dobivaju penzije više od plaća. To nas, cjelokupno društvo, dovodi u apsurdnu situaciju da nam rashodi za penzije rastu brže od rasta broja penzionera, a da istovremeno proizvodimo sve veće i veće nepravde. Naprimjer, VSS policijski službenik, prosvjetni radnik i slično koji je otišao u penziju 2005. godine ima penziju 700-800 KM, a onaj koji je na istom radnom mjestu, s istim realnim plaćama i godinama staža otišao 2015., 2016., 2017. godine ima penziju 1.200 do 1.500 KM!

Dokle tako? Kako to riješiti?

- Taj problem se može riješiti samo donošenjem novog zakona o PIO. Kako je javnosti u dobroj mjeri poznato, osim što član 51 nanosi ogromne društvene štete, postoji još niz normi iz tog zakona koje nisu u skladu s drugim zakonima, savremenim kretanjima i također su „štetočine“ i „kočničari“ ekonomskog i društvenog napretka u FBiH. Htio bih potcrtati da je nemoguće riješiti probleme u penzijskom sistemu, koji proizvode i druge ekonomske i društvene probleme, bez donošenja novog zakona o PIO FBiH.

Penzioneri ističu da su sve vrijedno što ovo društvo ima oni izgradili, a sada im se vraća ovako malim penzijama?

- Mora se priznati da je to uglavnom tačno, te da generacije koje su sada zaposlene i rade u objektima, na putevima i prugama, sa infrastrukturom i mašinama koje su oni napravili i zaradili, nemaju baš senzibiliteta niti dovoljno odgovornosti prema uvjetima u kojima žive penzioneri. Znate, moj dojam je da bi vlast i kad razmišlja ili pokuša da nekim propisima i mjerama preraspodijeli BDP malo u korist penzionera i osoba u socijalnoj potrebi, nailazi na tvrd otpor onih koji su zaposleni i primaju solidne, pa i visoke plaće. Uglavnom se „horski“ traži: da, povećajte penzije, ali ne dirajte naše plaće i druga primanja ni milimetar. Sjetimo se samo galame koju su podigli Sindikat, Ekonomsko-socijalno vijeće, raznorazni ekonomski „stručnjaci“ i „analitičari“ kada je Vlada FBiH krajem 2016. godine donijela uredbu o tretmanu toplog obroka iznad 1 posto prosječne plaće u FBiH kao isplate plaće, a i tih jedna posto neoporezivog toplog obroka iznosi 8,50 KM. A pošto pare ne padaju s neba, taj otpor rezultira da plaće, primanja hiljadama, pa i desetinama hiljada ostaju veoma visoke, a penzije se nemaju iz čega povećati.

Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je amandmane na Zakon o PIO, amandmane na Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju, penzioneri traže povećanje svih penzija za 10 posto. Kako se mislite izboriti s tim jer to vjerovatno zahtijeva značajna dodatna sredstva?

 - Kada čujem ovo pitanje, osjećam kao da cijeli Trebević kliže prema Sarajevu. Finansijski efekti svih nabrojanih zahtjeva su skoro 400 miliona KM godišnje, a povrh toga nepravda u visini penzija bi se dodatno uvećala, jer bi se visoke penzije još više uvećale, te ponovo mlađim ljudima otvorila vrata za prijevremeno penzionisanje. Na posljednjem zasjedanju prošlog mjeseca Predstavnički dom Parlamenta Federacije je po skraćenom postupku, uz negativno mišljenje Vlade FBiH, bez izjave o fiskalnoj odgovornosti, s obrazloženjem da to ne zahtijeva dodatna sredstva iz budžeta, osim Strategije reforme penzijskog sistema, koju je usvojio, također, Parlament FBiH, a koja predviđa postepeno povećanje starosne granice za penzionisanje, usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PIO sa samo dva člana, kojim je vratio prijevremeno penzionisanje: muškarci 60/35, a žene 55/30. Prema našoj matičnoj evidenciji staža osiguranja, koja ne sadrži staž iz drugih država i gdje nisu svi prijavili posebni - ratni staž, sad uvjete za prijevremeno penzionisanje ispunjava oko 25.000 zaposlenih, a za njihove penzije treba dodatnih oko 133 miliona KM godišnje. S obzirom na to da puno hiljada ljudi ima staža iz drugih država i još nije upisalo dvostruki ratni staž, ta brojka i potrebni iznos para bio bi značajno veća. Na istom zasjedanju Predstavničkog doma Parlamenta FBiH usvojene su i izmjene Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju, kojim se vraćaju visine penzija, onima kojima su smanjene 2013. godine, na nivo prije smanjenja, što, također, košta dodatna oko 22 miliona KM godišnje. Kada tome dodamo i finansijske efekte zahtjeva penzionera za povećanjem svih penzija za 10 posto, koji iznose oko 200 miliona KM godišnje, morate priznati da mi je osjećaj s početka odgovora na ovo pitanje utemeljen.

Iskreno, u kakvoj je finansijskoj situaciji Federalni zavod PIO?

- Federalni zavod PIO je vrhunac finansijskih problema imao pred kraj prošle godine. Kao što se sjećamo, a ja se toga sjećam kao pravog košmara, prošle smo godine jedva isplaćivali penzije, a isplata je trajala po 20-ak dana.

Finansijska nedisciplina

Primarno kao posljedica finansijske nediscipline mi smo počeli praviti gubitke i deficit još od 2012. godine pa sve do pred kraj 2016. godine. U tom periodu se kumulirao deficit oko 225 miliona KM. Zahvaljujući činjenici da smo se, uz saglasnost Vlade i Parlamenta FBiH, u avgustu 2016. godine zadužili kod banaka, a prije toga počeli koristiti sredstva od „BH Pošte“, postigli smo likvidnost i penzije već u zadnjem kvartalu nisu kasnile. Počevši od posljednjih nekoliko mjeseci 2016. godine, prihodi od doprinosa su, kao rezultat povećanja broja zaposlenih, povećanja finansijske discipline i naplate dijela doprinosa za PIO iz ranijih godina počeli značajno rasti, što se nastavilo i u ovoj godini. Uz rast prihoda od doprinosa, budžetom za ovu godinu su povećani transferi za sufinansiranje povoljnijih penzija i posebnog staža sa 236 na 253 miliona KM, zatim, naplatili smo 12,6 miliona KM, po izmjenama Zakona o privatizaciji iz 2009. godine, od prodaje državnog kapitala. Ta pozitivna kretanja na strani prihoda su proizvela da smo u prvom polugodištu ove godine, kao tradicionalno lošijem od drugog, ostvarili povećanje prihoda od doprinosa za 10 posto u odnosu na prvo polugodište prethodne godine, što je rezultiralo viškom prihoda nad rashodima od oko 20 miliona KM i smanjenjem deficita na 168 miliona KM na dan 30. juna ove godine. Zahvaljujući takvom razvoju događaja, mi smo sada potpuno likvidni i penzije isplatimo odmah prvi dan, ali još, istina, manji broj dana nego lani, koristimo kredit i sredstva „BH Pošte“.

Prodaja Doma penzionera u Nedžarićima sredinom avgusta?!

Šta se dešava s prodajom imovine, posebno domova penzionera?

- Poslije dugog niza godina osporavanja, nadmudrivanja s raznim nivoima vlasti, došlo je do stvarnog napretka. “Ero“ Mostar je prodat HNK za smještaj institucija Kantona, a u toku su pravne radnje u vezi sa sklapanjem ugovora. Za Dom penzionera Nedžarići smo donijeli odluku o prodaji i sada čekamo odluku Općine Ilidža o prijenosu nekih parcela na nas, a koju su obećali donijeti na prvom zasjedanju Vijeća sredinom avgusta, pa će i to krenuti ka realizaciji. Počele su i aktivnosti s Općinom Bihać o prodaji neizgrađenog objekta u Bihaću i idu u pozitivnom smjeru. Prethodnih godina je bilo dosta rasprava o tome treba li prodati te nekretnine ili ne. Nadam se da je preovladao zdravorazumski pristup da je prodaja ispravan put. Naime, Zavod PIO je finansijska institucija. Nije i nikad neće više biti u funkciji smještaja penzionera. Ti objekti već decenijama propadaju, na našu i sramotu lokalne zajednice, pa i Federacije. Mi ćemo prodajom dobiti finansijska sredstva, kojima ćemo solidno stabilizirati finansijsku situaciju, a društvo će dobiti značajne investicije koje će zaposliti dodatne radnike..

Hoće li kasniti nova školska godina u Srednjobosanskom kantonu?

Predstavnici četiri sindikata obrazovanja koja djeluju u Srednjobosanskom kantonu najavili su da će  4. septembra, prvi dan nove školske godine, održati štrajk upozorenja. Prema riječima Gorana Puletića,  predsjednika Neovisnog sindikata uposlenih u osnovnim školama SBK, problemi kao što su nepotpisan Kolektivni ugovor, sporni Pravilnik o ocjenjivanju i zbrinjavanje viška nastavnog kadra nisu riješeni, nego su se samo produbili.

- Ovo je prvi puta nakon 15 godina da u novu školsku godinu ulazimo bez potpisanog Kolektivnog ugovora. Godinu dana smo pregovarali bez rezultata. Vlada SBK jednostavno ne želi potpisati Kolektivni ugovor i mi to stanje ne može prihvatiti - rekao je novinarima  Muhamed Pajić, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja SBK.

Prema riječima, Nedžada Jahića, predsjednika Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja u SBK, još uvijek nema dogovora i ni oko Pravilnika o ocjenjivanju koji je prvostepenom presudom Općinskog suda Travnik stavljen van snage, ali Vlada SBK i resorno Ministarstvo su se žalili na ovu presudu.

Avaz.ba

Uzgajivači malina su prevareni

Proizvođači malina u Kiseljaku, kao i u ostatku BiH, nisu zadovoljni ponuđenom otkupnom cijenom maline. Kako kažu, kada saberu ulaganja, cijena od 2 marke vodi ih u propast, a malinarstvo u gašenje.

Otkazan sastanak

Tako su, nezadovoljni ponuđenom cijenom, krajem prošle sedmice zakazali mirno protestno okupljanje ispred hladnjače kompanije ''Orange'' d.o.o. u mjestu Brestovsko, općina Kiseljak. Protestno okupljanje je organiziralo Udruženje poljoprivrednika (UP) „Zelena panorama“, a na protestima se pojavilo skoro 300 nezadovoljnih uzgajivača maline. - Imali smo sastanak s uposlenicima kompanije ''Orange plus'', prvim saradnicima direktora Hilmije Burdžovića, koji su nam rekli da je direktor odsutan i da će nas primiti sljedeći dan u 10 sati. Kada je sutra došao pregovarački tim, on nas je totalno izignorirao i poručeno nam je da cijena ostaje 2 KM - rekao nam je jedan od malinara Senad Bejtić. Problem predstavlja ugovor koji su potpisali, a u kojem se navodi da će ugovorne strane zajedno dogovoriti cijenu otkupa, a koja neće biti niža od konačne cijene u okruženju. Iz UP „Zelena panorama“ poručuju da će prava tražiti putem sudova, uz pomoć svojih advokat, te zahvaljuju svim članovima na mirnom okupljanju koje je prošlo bez incidenata.

Upletena politika

- Najgore je što je, vjerovatno, vrh politike upleten u ovo i što nas vlast ne štiti. Poraznije su činjenice da je više od 60 posto malinara boračka populacija koja je u malinama vidjela način da sebi osigura primanja kad im vlast nije to osigurala i onda dođemo u ovu situaciju gdje niko ne stoji iza nas. Prema nekim informacijama s terena, 10 do 15 posto malinjaka će biti uništeno na području SBK jer se ljudima ne isplati raditi i siti su neizvjesnosti oko formiranja cijene i nipodaštavanja našeg truda - kazao je Bejtić. Hitno smo kontaktirali i direktora kompanije ''Orange plus'' Hilmiju Burdžovića, ali nam nije odgovarao na telefonske pozive.

Avaz.ba

Nekadašnji simbol općine danas na rubu propasti | Zbog malina sve manje ljudi proizvodi kupus

Uprkos ovogodišnjim problemima s otkupnom cijenom, zbog dobrih iskustava prethodnih godina, sve više ljudi u Gornjem Vakufu/Uskoplju odlučio se zasaditi maline.

Fabrika za preradu

Taj trend je postao tako veliki da je, kaže načelnik Sead Čaušević (SDA), na rub propasti doveo najpoznatiji poljoprivredni brend općine - kupus.

- Prije nekoliko godina imali smo otprilike 3.000 tona kupusa godišnje, koji se prodavao na pijacama širom BiH. U posljednje vrijeme ta proizvodnja je sve manja, kao i broj proizvođača. Ljudi se sve više odlučuju za malinu - kazao je Čaušević.

Prijeratna ideja, kaže načelnik, o otvaranju fabrike za preradu kupusa nikada nije realizirana, što je dodatno doprinijelo padu broja uzgajivača kupusa.

 - Imamo toliko inžinjera poljoprivrede i zaista je čudno da se sve ove godine niko nije odlučio napraviti fabriku za preradu kupusa. Ali to je tako, kad nešto novo dođe, svi bi se bavili time, a malo ko gleda zapravo šta bi bilo najbolje proizvoditi kad je u pitanju naša klima, zbog koje snijeg padne i u maju, a mrazevi često unište prinos - rekao je Čaušević.

Pogodno područje

Prema procjenama stručnjaka, kaže Čaušević, gornjovakufsko područje najpogodnije je za stočarstvo koje je, zbog povećanog broja nasada maline, također, stradalo.

Manje krupne stoke

- Sve je manje krupne stoke, a bilježimo porast broja grla sitne stoke. Nekad je to bilo obrnuto, ali danas su podaci takvi da smo druga općina u SBK po broju ovaca, kojih imamo gotovo 50.000, dok imamo samo 3.000 krava, od čega 2.600 muznih - kaže Čaušević.

Avaz.ba

Priključi se za RSS feed