FOTO/VIDEO: Gornja Mahala

FOTO/VIDEO: Gornja Mahala

Teško je sa sigurnošću odrediti gdje u Gornjem Vakufu počinje Gornja Mahala, a gdje Donja, odnosno, da li više uopšte postoji Donja Mahala, ili je grad podijeljen samo na jednu Mahalu i Čaršiju. Mi nećemo praviti granicu Mahale, ali ćemo je spominjati pod imenom Gornja Mahala, jer je ona nekako više prema jugu, a u Gornjem Vakufu je jug gore, a sjever dole.

Gornja Mahala je dio Gornjeg Vakufa u kom nema niti proizvodnje, niti ugostiteljskih objekata, tek po neka prodavnica, za osnovne potrebe stanovništva. Iz ratnog vremena ovaj dio grada je poznata i kao Šesta. Otkud baš naziv Šesta teško je odgovoriti, neki su mišljenja da je to zbog naselja koje je nekad ovdje bilo i zvalo se Česta. U svakom slučaju, Mahala/Šesta je dala nemjerljiv doprinos odbrani Gornjeg Vakufa. Šestaci su svoje živote dali na brdima koja okružuju Mahalu. Neke od najčuvenijih bitaka vodili su na Releju, Seocima i Krču, brdu kog Šestaci nose u srcu.

S obzirom na ratnu ulogu Mahale i njenih stanovnika i logično je da je baš ovdje smješteno Centralno šehidsko mezarje. Mezarje je zahvaljujući organizaciji Šehida i poginulih boraca dobro uređeno, postavljeni su nišani i redovno se održava.

Gafića džamija u Mahali je centralni dio ovog naseljenog područja, a bila je i komanda i bolnica za vrijeme posljednjeg rata. Nije tačno poznato kada je izgrađena, ali se zna da je stara džamija srušena i 1990. godine izgrađena nova, moderna džamija. Nažalost, za vrijeme rata HV i HVO nije žalila resursa da uništi „mahalsku ljepoticu“. Kupola džamije je bila gotovo uništena, a šerefa sa munare se skoro odlomila. Zahvaljujući Bogu i plemenitim ljudima, džamija je u više navrata rekonstruisana i danas je onako iz inata ljepša nego te 1990. godine kada je izgrađena. Proteklih godina finalizirana je i izgradnja hodžinske kuće, modernog objekta koji barem djelomično oslikava gosteljubljivost lokalnog stanovništva. Pored Gafića džamije u Mahali su nekada bile još dvije džamije. Džamija Ćamilija (izgorjela u požaru 1944. godine) i Sofića džamija koja je zbog dotrajalosti nepoznate godine srušena.

U Gornjoj Mahali, nedaleko od Gafića džamije nalazi se Gafića kula, spomenik kulture star 400 godina. Prema podacima iz 1969 godine do kojih je došla Komisija Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH, Gafića kula je „po predanju sagrađena oko 1610. godine i prema tome bila bi jedan od najstarijih primjera stambeno – fortifikacione arhitekture turskog perioda u ovim krajevima“.  Pod zaštitu države je stavljena 1970. godine. Građena je od lijepo klesanog kamena, osnovice 6x7 m. Nekada je imala tri sprata, ali je jedan sprat srušen. Objekt je spadao u širi kompleks stambeno odbrambenog odžaka, kakvih je po Bosni bilo veoma mnogo, ali se danas nijedan nije u cijelosti sačuvao. O Gafića kuli web portal GornjiVakuf-x.com je već pisao, a kompletan tekst možete pogledati na ovom LINKU.

Ismet Dedić u knjizi „Sanjajući zavičaj“ u Gornjoj Mahali prepoznaje tri sokaka, koja lokalno stanovništvo naziva DUN: „Prvi je Hadžiabdića dun, drugi Sofića dun i treći posljednji iza Gafića džamije, zove se Gafića dun“.

Za Gornju Mahalu se znalo kazati da se nalazi na sedam vrela koji formiraju potok Barica. To su vrela: Mršića, Agića, Uzuna, Karamustafića, Kukića, Gafića i Muftića. Danas su u funkciji samo Karamustafića vrelo i Gafića vrelo koje je ujedno i najizdašnije vodom, te ga stanovništvo Mahale i danas koristi tokom ljetnih dana.


Komentari objavljeni na web stranici GornjiVakuf-x.com ne održavaju stajalište Uredništva web portala. Svaki uvredljivi komentar ce biti trajno izbrisan. Da bi ste mogli komentarisati morate biti prijavljeni sa facebook nalogom.
na vrh