FOTO/VIDEO: Crvene zemlje na planini Vranici – između stvarnosti i legende

Foto: Ratko Jurčić Foto: Ratko Jurčić

Planine Bosne i Hercegovine itekako su interesantne za sve ljubitelje i posmatrače prirodnih ljepota.[1] Jedna od najpoznatijih, najviših a podrazumijeva se i najinteresantnijih je planina Vranica.  Obuhvata centralne dijelove BiH, odnosno pripada oblasti Srednjih Dinarida, te čini tzv. centralni dio vraničkog rejona koga čine još i planine Bitovnja, Šćit, Pogrelica, Zec-planina, Dobruška i Krušićka planina. Vranica je poznata po prirodnogeografskom bogatstvu geološko-geomorfoloških (pećine i vrtače), hidroloških (izvori, potoci, jezera i slapov) i bioloških (bogastvo endemične flore i faune) raznolikosti ali i historijsko-arheološkim znamenitostima na relativno malom prostoru.[2] Svakako najpoznatiji prirodni objekat na Vranici je Prokoško jezero.

Vranica je najpoznatija rudna planina od davnih vremena. To potvrđuje i činjenica da je ova regija ispresijecana starim rimskim, stočarskim i karavanskim putevima. Prema historijskim podacima, rudarenje željeza, zlata, žive, srebra i bakra u ovim krajevima je poznato još od Feničana. U prilog tome idu i nazivi lokaliteta kao Zlatno guvno, Zlatni potok, Crvene zemlje i sl. Još uvijek su primjetni tragovi navedenog rudarenja, a pažnju izgledom i trenutnim stanjem privlači „brdo“ Crvene zemlje.

Naime, u gustim šumama subalpske smrče na planini Vranici, na nadmorskoj visini od oko 1770 metara, krije se ogoljelo uzvišenje nazvano kao Crvene zemlje. Ova nesvakidašnja golet, stoljećima privlači pažnju običnog svijeta, ali i naučnika, jer iz crvene zemlje ne niče rastinje, niti se zadržava snijeg.[3] U tekstovima se često napominje da je ovdje tlo neplodno, međutim na terenu se daju  primjetiti pojedinačni primjerci ili manje grupice stabala bijelog ali i bora krivulja, te travnata vegetacija. Crvenkasta boja tla svjedoči o pristustvu željeznog oksida, kako kaže narator Tomislav Bokšović: „Njegov izgled a prije svega boja govori a o njegovom imenu. Čitavo malo brdo izaprane jalovine, a u blizini nema nikakvih drugih ostataka. Samo brdo crvene zemlje u sred šume kao da je palo ovdje.“[4] U podnožju uzvisine (brda) mistične crvene zemlje postoji izvor vode za koga mnogi smatraju da ima ljekovita svojstva, posebno kada su u pitanju oboljenja kostiju.

Legenda

Za ovo mistično mjesto vezuje se više zanimljivih legendi. Jedna od njih kazuje da je na ovom mjestu postojala crkva Bosanskog kraljevstva. Pominje se i crkva svetog Ilije, zaštitnika Bosne. Dolaskom Osmanlija i bijegom kraljice Katarine 1463.godine, ovdašnji vjernici su crkvu zatrpali zemljom kako bi je sačuvali. Predaja dalje kazuje da je devedeset devet žena donosilo zemlju u pregačama. Čak se priča da su sve bile imenjakinje – Marije, koje su sačuvale crkvu pod crvenom zemljom, a da je bilo tako, neki vjernici su skloni kazati kako se i danas, uoči svakog Ilindana, prije sunca, mogu čuti crkvena zvona iz utrobe golog brda koje se uzdiže iznad tamne četinarske šume. Priča i danas kruži: ko god je pokušao kopati po crvenoj zemlji bio bi spriječen jakim nevremenom. Zbog iznenadne kiše, grmljavine i olujskog vjetra mnogi su morali bijegom spašavati glavu.[5] Bilo kako bilo golet Crvene zemlje ostaje u šumovitim njedrima Vranice kao velika tajna nad kojom čovjek ostaje u isto vrijeme i zamišljen i zadivljen.

Kako doći do Crvene zemlje ?

Do lokaliteta Crvene zemlje iz naše Općine moguće je doći sa regionalnog puta (R439) Gornji Vakuf-Uskoplje – Novi Travnik preko Sebešića ili bližom rutom kroz Suhodol šumskim kamionskim putem do Uložnica. Iznenađujuće je da do ovog zanimljivog a slobodno ga možemo nazvati i arheološkog nalazišta nema ili gotovo da nema ni jednog putokaza ili obilježja. Nalazi se na takom mjestu da je lakše ne naći ga. Ipak, u blizini se nalaze ovčarske kuće, a susretljivi domaćini rado objašnjavaju tačnu lokaciju i najbliži put ka Crvenim zemljama.

U blizini lokaliteta Crvene zemlje nalazi se prekrasan vidikovac odakle se pruža nestvaran pogled na Suhodol, dijelove Bugojna, Kupresa a čak i planine Vlašić.

Ovo područje u narednom periodu itekako treba istražiti, markirati, pa i marketinški promovisati iz razloga što je potencijal neupitan, a analize istraživanja pokazuju da se planina Vranica može razvijati i afirmisati kao geološki park, koji bi imao naučno-obrazovnu, ali i turističku funkciju.[6]

Izvori:

[1] Popović, J. (1935): „Kroz planine Bosne i Hercegovine“, Planinarska društa u Sarajevu, Sarajevo, str. 1-265.
[2] Korjenić A., Banda A. (2015): „Prirodni segment turističke atrakcijske osnove planine Vranice“, Acta geographica Bosniae et Herzegovinae, 3, Sarajevo, 75-62.
[3] avaz.ba (link: http://www.avaz.ba/clanak/131666/kakvu-tajnu-kriju-sumovita-njedra-ko-krene-da-kopa-po-crvenoj-zemlji-vranice-dozivjet-ce-nesrecu?url=clanak/131666/kakvu-tajnu-kriju-sumovita-njedra-ko-krene-da-kopa-po-crvenoj-zemlji-vranice-dozivjet-ce-nesrecu), datum pristupanja: 12. 7. 2017. g.)
[4] Vranica, videocassette, directed by Ilhan Dervović (Sarajevo: Produkcija Visoki za FTV, novembar 2007.
[5] blog.dnevnik.hr (link: http://blog.dnevnik.hr/uskoplje/2005/06/303050/uskopaljski-abecedarij-27-c-kao-crvene-zemlje-na-vranici.html), datum pristupanja: 12. 7. 2017. g.)
[6] Korjenić A., Banda A. (2015): „Prirodni segment turističke atrakcijske osnove planine Vranice“, Acta geographica Bosniae et Herzegovinae, 3, Sarajevo, 75-62.

Muamer Čehić, MA šum.


Video o Crvenim zemljama kreće od 16:45
Komentari objavljeni na web stranici GornjiVakuf-x.com ne održavaju stajalište Uredništva web portala. Svaki uvredljivi komentar ce biti trajno izbrisan. Da bi ste mogli komentarisati morate biti prijavljeni sa facebook nalogom.
na vrh