FOTO/VIDEO: Izvor rijeke Trnovače

Foto i video: Muamer Čehić Foto i video: Muamer Čehić

Rijeka Trnovača je lijeva pritoka Vrbasa,  izvire 2 km jugo-zapadno (JZ) od samog središta grada. Izvorište se nalazi neposredno u blizini naseljenog mjesta Uzričje na nadmorskoj visini od oko 710 metara. Od izvorišta do ušća, duga je gotovo 5 km, a ulijeva se u Vrbas na području naseljenog mjesta Trnovača (oko 640 m nv). U donjem toku u rijeku Trnovaču sa lijeve strane se ulijeva rječica Voljišnica. Trnovača u gornjem djelu toka teče u pravcu JZ - SI, dok u svom donjem dijelu toka pravi meandar, te skoro teče smjerom JI – SZ, što se poklapa sa dinarskim pravcem pružanja planina. Osim Uzričja i Trnovače, rijeka protječe kroz naseljena mjesta Bare i Pograđe, te u neposrednoj blizini naselja Duša i Paloč.

Porijeklo voda koje napajaju ovo vrelo nije detaljno istraženo, te bi bilo poželjno u što skorije vrijeme utvrditi površinu sa koje se vode dreniraju. To je prije svega važno zbog biološkog značaja, jer se mještani Uzričja snadbjevaju sa tog izvora, a svakako i u svrhu turizma jer turističke djelatnosti nema bez zdrave, čiste životne sredine. Vrelo Trnovače po svojoj genezi je tipično voklijsko vrelo kod kojih voda izlaznim kanalima izbija na površinu. Ono što karakteriše ove tipove vrela jeste i to, da se daju primijetiti hidrološki aktivne i pasvine pukotine. Te pukotine su aktivne za vrijeme povodnja (za vrijeme visokih voda), dok su za vrijeme niskih voda suhe. Tipični predstavnik ovih vrela je vrelo Bune. Ovaj hidrološki fenomen je prisutan i na vrelu Trnovače što se može primijetiti za vrijeme obilnih padavina kada se voda izlijeva iz ovih pukotina, odnosno pravi svojevrsne kaskade.

Izvorište rijeke Trnovače nudi prekrasan ambijent, koji je dobrim djelom očuvan, pa se stoga očuvanost datog prostora uz pravilno upravljanje tj. održivi razvoj, može uvrstiti kao potencijal u svrhu razvoja turizma ovog djela naše općine što je u skladu sa Marketing projektom dugoročnog razvoja turizma Srednjobosanskog kantona. Relativno solidna ocjena ovog fenomena leži u tome da područje same izvorišne čelenke predstavlja autentičan sklop (pjesaž) reljefnih, hidro i biogeografskih elemenata. Izvorište je skriveno u gustoj šumi bukve (Fagus sylvatica) uz pojedinačne primjerke hrasta kitnjaka (Quercus petraea) i javora klena (Acer campestre). Naravno tu je prisutna i hidrofilna prizemna vegetacija. Na obalama rijeke Trnovače cijelim tokom naizmjenično se smjenjuju stabla: bijele vrbe (Salix alba), bijele johe (Alnus incana), trepetljike (Populus tremula) i rjeđe poljskog jasena (Fraxinus angustifolia). Ova rijeka je i dom potočne pastrmke (Salmo trutta) iz porodice Salmonidae (pastrmke).

Veoma mali broj stanovnika naše općine je upoznat o pojedinostima vrela, tako ova cjelokupna priča ima tzv. istraživački karakter što se ogleda kroz individualne posjete, bez organizovanog dovođenja znatiželjnika, nepostojanje turističke infrastrukture i sl.

Ismet Hozić


Komentari objavljeni na web stranici GornjiVakuf-x.com ne održavaju stajalište Uredništva web portala. Svaki uvredljivi komentar ce biti trajno izbrisan. Da bi ste mogli komentarisati morate biti prijavljeni sa facebook nalogom.
na vrh